Ustavni sud Bosne i Hercegovine osporio je Zakon o Danu RS, odnosno 9. januar kao dan Republike Srpske, povtrđeno je za N1 iz Ustavnog suda BiH. Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana Republike Srpske podnijelo je u januaru prošle godine devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS.
Ovo praktično znači kako 9. januar ne može biti obilježen kao dan Republike Srpske.
“Ustavni sud je donio odluku kada je riječ o ocjeni ustavnosti. Radi se o datumu 9. januaru, i usvojio je njihov zahtjev i proglasio neustavnom odredbu o devetom januaru kao Danu RS i poništio tu odredbu. I narednog dana ta će odredba prestati da važi”, kazao je za N1 predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević.
Takođe, Ustavni sud se proglasio nenadležnim za tri zahtjeva koja se odnose na Uputstvo CIK-a o načinu sprovođenja posrednih izbora. Zahtjevi se odnose na popunu Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno na odluku CIK-a da se koristi popis iz 2013.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 28. i 29. marta 2019. godine održao redovnu, 114. plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti:
U predmetu broj U 2/18 Ustavni sud je usvojio zahtjev devet delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 2. stav 1. Zakona o Danu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 113/16). Utvrđeno je da osporena odredba, koja glasi: „Na osnovu potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike“, nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine.
Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.
Ustavni sud se u odluci pozvao na relevantne stavove iz svojih odluka o dopustivosti i meritumu br. U 3/13 i U 10/16. Pri tome je Ustavni sud naglasio da se ni predmetnom odlukom, kao ni Odlukom broj U 3/13 ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika Dan Republike Srpske. Takođe, ni tom odlukom, a ni Odlukom broj U 10/16 ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske da raspiše referendum o tome kojeg datuma će se proslavljati Dan Republike Srpske.
U predmetu broj U 16/18 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu dvanaest zastupnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 395. stav 1. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u dijelu koji se odnosi na „Pravobranilaštvo“, kao i člana 395. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 58/03, 73/05, 19/06 i 98/15), utvrdio da su osporene odredbe u skladu sa članom I/2. i I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine te članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Prema mišljenju Ustavnog suda, osporene odredbe zadovoljavaju standard „kvaliteta zakona“, i to: preciznost, jasnost i predvidivost spornih odredbi, kao i obima diskrecionog prava koje sporne odredbe daju javnim vlastima, te načina njihovog izvršavanja. Dalje, Ustavni sud je ukazao da kao što bilo koje lice ima pravo na slobodan izbor advokata koji će ga zastupati u parnici, tako je i država zakonom odlučila da je zastupaju pravobranioci. Takođe, prema mišljenju Ustavnog suda, nesporno je da osporene odredbe ni na koji način ne ograničavaju bilo koga u pristupu sudu. Pri tome je ukazano da bilo koji pokrenuti postupak nosi rizik od konačnog uspjeha, a time i troškova nastalih povodom postupka.
U predmetu broj U 1/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Jadranka Brenjo) za ocjenu kompatibilnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da se u ovom predmetu ne radi o situaciji iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome je Ustavni sud podsjetio na relevantne stavove iz Odluke broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine.
U predmetu broj U 3/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provođenja posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud smatra da iznesena argumentacija podnosioca zahtjeva nije mogla da dovede u sumnju stavove Ustavnog suda koji su zauzeti u Odluci broj U 24/18 od 31. januara 2019. godine, a koji se mogu primijeniti (i) na navode iz predmetnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti usvojene na 114. plenarnoj sjednici biće dostavljene podnosiocima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internet stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
n1info.com
