Trampova administracija je preusmjerila nosač aviona “Abraham Linkoln” na Bliski istok.
Do preusmjeravanja je došlo jer se očekuje da će Iran odustati od dogovorenih obaveza da zamrzne svoj nuklearni program.
Predsjednik Donald Tramp nalazi se najbliže vojnom sukobu s Iranom u svom dosadašnjem manadatu, nakon što je preusmjerio ratne brodove na Bliski istok kako bi odgovorili na ono što su zvaničnici u ponedjeljak nazvali “pojačanim prijetnjama Irana američkim vojnicima i objektima”, prenosi “Politico.eu”.
Vršilac dužnosti ministra odbrane SAD Patrik Šenahan saopštio je da je odobrio slanje udarne grupe brodova na čelu s nosačem aviona, kao i slanje bombardera na područje Bliskog istoka zbog, kako tvrdi, “kredibilne prijetnje snaga iranskog režima”.
“(To slanje) predstavlja razumno preraspoređivanje snaga kao odgovor na nagovještaje kredibilne prijetnje snaga iranskog režima”, naveo je šef Pentagona na Twitteru.
On je dodao da SAD “pozivaju iranski režim da prestane s provokacijama”.
“Smatraćemo iranski režim odgovornim za bilo koji napad na američke snage ili naše interese”, tvitovao je Šenahan, prenosi “Reuters”.
U ponedjeljak je portparol Pentagona Čarls Samers rekao da taj potez “osigurava da imaju snage koje su im potrebne u regionu kako bi odgovorili na nepredviđene situacije i branili snage i interese Sjedinjenih Država u regionu.”
On je dodao da SAD ne traže rat sa iranskim režimom, ali da će braniti američko osoblje, saveznike i interese u regionu.
Situacija je naglo eskalirala od kada je Tramp prošlog mjeseca označio Iransku revolucionarnu gardu kao terorističku organizaciju, a neki visoki zvaničnici Pentagona upozorili da bi to moglo dovesti do osvete od strane Irana ili njegovih saveznika protiv Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, uključujući Izrael.
Rastuće tenzije sada izazivaju strahove da bi iznenadni potez sa bilo koje strane, čak i ako ne bi bio planiran, mogao da dovede do vojnog sukoba, piše “politico.ru”.
Potencijal Irana za odmazdu u regionu brine američke zvaničnike, posebno u Iraku, gdje su iranske naoružane šiitske milicije napadale američke trupe i objekte u prošlosti. Oko 5.200 američkih vojnih lica još uvijek se nalazi u toj zemlji.
Iran je uključen u nekoliko diplomatskih i vojnih sukoba sa saveznicima SAD-a na Bliskom istoku, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koji su podržali poteze SAD protiv Teherana.
U Jemenu, na primjer, Iran podržava pobunjenike u borbi protiv saudijske vojne koalicije koju podržava Amerika.
Arapski diplomata, koji podržava stav Trampove administracije prema Iranu i govorio ne želeći da otkrije identitet zbog osjetljive prirode ove teme, takođe je rekao za “Politico” da će “Iran, ako uzvrati, to vjerovatno biti osveta u regionu: Jemenu, Iraku”.
Trampova administracija je proteklih mjeseci preduzela brojne akcije kako bi stegnula omču oko iranskog islamističkog režima.
To uključuje i pokušaj da se prihodi od nafte u Iranu spuste na nulu. SAD su nedavno saopštile da više neće “gledati kroz prste” onima koji uvoze iransku naftu, među kojima su Indija i Kina. Nije jasno da li će te zemlje sarađivati, uprkos prijetnji sankcija sa kojima bi se mogle bi se suočiti ako nastave trgovinu naftom sa Iranom.
Usljed ovih tenzija i iranska valuta nastavlja da pada i nalazi se na najnižoj tački od oktobra 2018, prema “Bonbast.com”, prenosi “Politico”.
Agencije
