Savjet ministara BiH zatražio je odgovore od Konkurencijskog savjeta BiH čiji je primarni zadatak da spriječi ostvarivanje bilo kakvog i bilo čijeg monopola u državi. Uslijedili su nemušti odgovori
Telekom Srbije nezaustavljivo osvaja bh. tržište telekomunikacija. Kao vlasnik M:tela, nedavno je kupio Blicnet i Telrad, telekom operatere u RS, a namjerava u svoje vlasništvo uknjižiti i ELTA-u, čime bi ostvario monopol nad telekomunikacijskim sektorom u RS. Premda, stručnjaci iz ove oblasti tvrde da je monopol već ostvaren i bez kupovine ELTA-e. Reagovao je Savjet ministara BiH i zatražio odgovore od Konkurencijskog savjeta BiH, čiji je primarni zadatak da spriječi ostvarivanje bilo kakvog i bilo čijeg monopola u državi.
Umjesto odgovora na pitanja: ima li neki od telekomunikacijskog operatera trenutno dominantan položaj u BiH, preciznije udio na tržištu veći od 40 procenata, postoji li dominanti operater te da li Konkurencijski savjet spriječava ili planira spriječiti eventualno monopolističko ponašanje bilo kojeg telekomunikacijskog ili drugog operatera u skladu sa Zakonom o konkurenciji i drugim važećim propisima, Savjet ministara je dobio nemušto sročeno mišljenje.
Umjesto jasnog odgovora, Konkurencijski savjet citira prepisane članove zakona, navodi razna rješenja, da su oni tako odlučili, ne ponudivši bilo kakav argument zašto je tržište telekomunikacija definisano kao nacionalno, dakle cijela BiH. Nije ponuđeno ni adekvatno obrazloženje u odnosu na konkretne situacije, gdje je M:tel sticao kontrolu nad dva relativno mala lokalna operatera koji djeluju u tek po nekoliko opština. Najgore od svega je što ovo vijeće pokušava derogirati ulogu i važnost i postaviti se iznad Savjeta ministara BiH.
Ovakvim postupkom Konkurencijski savjet ignoriše činjenice da Savjet ministara BiH, po zakonu, vrši nadzor nad radom te instistucije i da putem Žalbenog savjeta ima pravo da poništi sve njene odluke. Takođe, osim nadzora nad radom Konkurencijskog savjeta, Savjet ministara u odnosu na tržište telekomunikacija ima obavezu i odgovornost da prati stanje jer donosi Politiku sektora telekomunikacija i određuje pravce razvoja sektora.
U konkretnom slučaju, postoji velika vjerovatnoća da je ovaj savjet svojim odlukama doveo u pitanje osnovne principe te politike. Shodno tome, Savjet ministara je imao pravo tražiti odgovore na postavljena pitanja, a što je kompanija M:tel u nekoliko svojih saopštenja pokušala predstaviti kao politički pritisak na rad ovog savjeta. Usput, upravo je Konkurencijski savjet javnost uskratio za važnu informaciju – kako je odredilo relevantnost tržišta, na osnovu kojih je odobrilo M:tel-ove koncentracije.
Da stvar bude zanimljivija u slučaju M:tela, Konkurencijski savjet nije objavio i na šta se odnose tri povučene prijave koncentracije M:tela. Odluke nisu objavljene i pored poziva pojedinih operatera, ali i zakonske obaveze jer ih je Konkurencijski savjet dužan objavljivati, što dalje stvara sumnje da ovaj savjet M:telu toleriše zloupotrebu procesnih prava.
Savjetu ministara nije odgovoreno ni kakav je tržišni udio M:tela nakon transakcija u tim opštinama u kojima su djelovali Blicnet i Telrad i kakav uticaj predmetne transakcije imaju na krajnje korisnike. Konkurencija je ukinuta jer nema izbora operatera. Na ovaj način se tržište vraća u kasne 90-te godine kada je postojao samo jedan izbor. Dakle, sve što se trenutno radi protivno je principu liberalizacije tržišta iz politike sektora telekomunikacija.
Konkurencijski savjet ovakvim ponašanjem, osim što demonstrira nepoštivanje prema Savjetu ministara, krši zakon i favorizira M:tel ili preciznije Telekom Srbije.
faktor.ba
