Samo četiri velike partije u Republici Srpskoj broje preko 300.000 članova, dok se procjenjuje da zajedno sa ostalim partijama taj broj dostiže i 400.000 ljudi.
Iako, zbog neredovnih evidencija, velikog odliva ili priliva članova, te toga što ima pojedinaca sa više članskih karti, niko sa sigurnošću ne može reći koliko je ljudi tačno učlanjeno u stranke, stručnjaci su najbliži procjeni da je u Srpskoj svaki drugi čovjek, ako računamo punoljetne građane, član neke partije.
SNSD najbrojniji
Veliku zainteresovanost građana za politiku pokazuje i konstantni rast broja članova partija, pa je tako u nekim strankama u posljednje četiri godine broj članova veći za 20.000 ljudi.
Radi se o SNSD, koji je 2015. godine imao 170.000 članova, dok danas, kako nam je potvrdio portparol partije Radovan Kovačević, ima nešto više od 193.000 članova i time j najbrojnija pratija.
Na drugom mjestu je SDS koji sada ima oko 71.000 članova.
SDS ima prilive
– U posljednje vrijeme prisutan je trend novog učlanjivanja u stranku, kako novih članova tako i ljudi iz drugih partija koje poslije oktobarskih izbora imaju problema sa političkim pozicioniranjem. Nova učlanjenja ne publikujemo jer smo u procesu unutarstranačkih izbora – odgovorili su nam iz SDS.
Prema podacima iz 2015. SDS je imala 65.000.
PDP raste
U PDP je, kažu, u toku proces revizije članova upravo zbog trenda rasta koji imaju u proteklih nekoliko mjeseci.
– PDP ukrupnjuje političku scenu. U Banjaluci na mjesečnom nivou organizujemo dodjelu članskih karata. Zanimljiv je trend da sve više ljudi pristupa stranci onlajn, posredstvom našeg zvaničnog sajta, što ranije nije bilo uobičajeno – rekla je portparol PDP Anja Petrović, dodajući da PDP trenutno broji oko 21.000 članova.
Tu je negdje i NDP. Iako nam iz ove stranke nisu precizirali koliko imaju članova, rečeno nam je da se taj broj kreće oko 20.000.
Zanimljivo je da neke od političkih partija uopšte ne znaju koliko imaju članova, u nekima se obavlja novo brojanja, pa su nam neki od njih naveli samo broj članova u Banjaluci.
Tako na primjer banjalučki DNS sada ima oko 4.500 članova, DEMOS oko 1.700, dok Ujedinjena Srpska u Banjaluci broji oko 3.000 članova.
Dok grube procjene pokazju da je u partijama Srpske oko 400.000 građana, broj članskih karti u cijeloj BiH približava se milionskoj cifri.
Želja ili potreba?
S obzirom na to da ovoliki broj političkih pristalica nije uobičajen u Evropi, pitali smo stručnjake – imaju li ljudi želju ili potrebu za bavljenjem politikom?
– Toliki broj ljudi u partijama govori samo o tome koliko se narod predao i koliko ne želi više da se bori sa političkim strankama već se udružuje sa njima i pristaje na njihova pravila igre – smatra politička analitičarka Ivana Marić.
Dodaje da je istina i da rijetko ko od partija vodi računa o tim detaljnim spiskovima, tako da ja vjeruje da postoji veliki broj ljudi koji je učlanjen u više stranaka istovremeno.
– To je jednostavno postao najbrži način da dođete do posla, dozvole za gradnju ili bilo čega. Vjerujem da stranka koja izgubi na izborima gubi i članstvo, jer oni onda prelaze u druge koje su dobile bolje rezultate i možda bolje prilike – objašnjava Marićeva.
Dodje da je gotovo sve što ima veze sa politikom, kod nas vezano za interese, pa tako i članske karte.
– To nije u skladu sa evropskim i modernim standardima gdje se ljudi u partije učlanjuju zbog ideologije. Kod nas se malo ko u stranke učlanjuje zbog ideala, veće zbog ličnih interesa – zaključila je ona.
Kada je u pitanju Federacija BiH prema posljednjim podacima SDA ima čak oko 200.000, SBB oko 70.000, DF i SDP imaju oko 15.000, dok HDZ ima oko 35.000 članova. Ovo su podaci stari tri godine, pa se može pretpostaviti da je broj sada mnogo veći.
Mala bara puna ajkula
Javna je tajna da je glavni cilj većine ljudi koji se učlanjuju u partije zaposlenje u državnu službu, međutim, Marićeva tvrdi da ni to više nije garancija.
– Zbog velikog broja ljudi i u patrijama i na državnim poslovima niko vam više ne može garantovati da ćete biti zaposleni. Morate biti na samom vrhu partije, a sve je manje mjesta. Državna služba postaje mala bara puna ajkula – rekla je Marićeva.
Dodaje da to jeste korak bliže, ali postaje sve teže upravo zbog velikog broja ljudi koji čeka u redu.
– Žao mi je što se ljudi koji nisu u partijama i koji gube na konkursima ne žale, ne pišu molbe, tužbe, žalbe… Svi su se nekako predali i prihvatili da državne poslove dobijaju samo oni u partijama, što nikako nije dobro – objasnila je ona.
srpskainfo.com
