Član Predsjedništva BiH Željko Komšić potpuno nepotrebnim nazvao je osporavanje usvajanja Prvog godišnjeg nacionalnog plana (ANP) od političkih predstavnika iz Republike Srpske, jer je prije devet godina BiH bila u uslovljenom Akcionom planu za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Pojašnjavajući šta ovaj dokument znači, naglasio je da je uslov iz Talina ukinut u decembru prošle godine i sada je od BiH zatražen ANP te Komšić smatra da ne postoji dovoljno razumijevanja šta to znači.
Razumije, kaže, politiku političkih predstavnika RS i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, da ne žele BiH u NATO, ali neko drugi će odlučiti da li je BiH spremna na to članstvo i to za godinu, pet ili 50 godina.
– ANP je dokument koji se redovno dostavlja i za njega nije potrebna politička odluka. Ona je već donesena 2010. godine – stav je Komšića.
Budući da se za ovo pitanje veže i imenovanje novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije (SNSD), Komšić je pojasnio da politika koja želi taj mandat najavljuje da neće provoditi ono što je usvojeno, odnosno neće provoditi zakon.
– Onda se postavlja logično pitanje kako osobi koja najavljuje nepoštovanje usvojenih zakona dati mandat i osobi koja neće provoditi ranije usvojene odluke Predsjedništva BiH. Ovo nikome ne ide u prilog, situacija je potpuno besmislena – naglasio je Komšić.
Poštivanje ljudskih prava
Čak je ističe predlagano da se taj dokument koji treba biti dostavljen u sjedište NATO u Briselu ne zove Prvi godišnji nacionalni plan, nego nekako drugačije, samo da se dostavi, a onda će se oni u Briselu izjašnjavati o tome da li je to dobro ili ne.
Član državnog predsjedništva osvrnuo se i na posljednji objavljeni Izvještaj Evropske komisije, rekavši da je u njemu Komisija jasno zatražila od BiH ispunjenje standarda Evropske unije kako bi zemlja mogla dobiti kandidatski status i otpočeti pregovore.
– Od BiH je zatraženo poštivanje ljudskih prava, ukidanje diskriminacije prema građanima, izmjene diskriminatornog Ustava BiH, kakvim ga je ocijenio Evropski sud za ljudska prava, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i rješenje pitanja pravosuđa – naglasio je Komšić.
Bez ispunjenja svih ovih zahtjeva BiH neće moći napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji te Komšić napominje da ukoliko su neke struje u BiH mislile da će se BiH “provući kao loš đak” onda je to problem same države, a nikako Brisela.
Ipak, mišljenja je, da u odnosima između EU i uopšte zemalja zapadnog Balkana postoji druga stvar na koju se malo obraća pažnja, a to je zanemarivanje geostrateških činjenica, odnosno želi li Evropa ovaj prostor u svom sastavu ili će ga prepustiti drugim uticajima kao što je uticaj Rusije ili istoka.
Na pitanje kada bi BiH sutra imala mogućnost birati EU ili NATO, Komšić odgovara da je BiH potrebno oboje te da bi volio da je BiH u statusu koji ima Hrvatska, ali mišljenja je da je država bliže NATO zbog čega se tome i više treba posvetiti, jer je teže ispuniti ono što EU traži.
S druge strane, smatra da je NATO psihološki potrebniji jer će to ljudima odagnati strah od sukoba u BiH. Kada je država članica NATO, dodaje Komšić, to znači da nema više rata u BiH.
Kada je u pitanju rad Predsjedništva koje do sada održalo tri redovne i nekoliko vanrednih sjednica, Komšić kaže da bi bilo bolje da se redovne sjednice održavaju mnogo češće, a da se institut vanrednih koristi manje.
Komšić kaže da nije siguran zašto predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije zakazivao češće sjednice. Da li je to, kako kaže, zbog odnosa prema ovom poslu ili njegova zauzetost poslom u Banjaluci.
Podsjetio je da je u mandatu u kojem je Komšić ranije bio član Predsjedništva kolektivni šef države zasjedao najmanje dva puta mjesečno ponekad i češće, te Komšić najavljuje da kada on preuzme predsjedavanje tom institucijom nastaviti tako raditi u skladu s materijalima koji pristižu.
Tvrdi da nema potrebe da neke stvari čekaju na razmatranje, poput međunarodnih sporazuma uključujući one finansijske koji imaju odredbu o naplati kamata na neiskorištena sredstva.
Tu je i pitanje agremana, jer Komšić podsjeća da postoji diplomatska pravila da ukoliko se ne odgovori na zahtjev za agreman drugim državama u roku od tri mjeseca smatra se da je agreman odbijen.
– Primjera radi, ovosedmična sjednica imala je više od 70 tačaka dnevnog reda. Kako sada obraditi sve te tačke, a da ne bude površno budući da se nekad radi o delikatnim stvarima – objasnio je.
Agencije
