Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa jedine su veće partije u Republici Srpskoj koje su promijenile svog predsjednika u posljednjih 15 godina.
Velika većina političkih partija u Republici Srpskoj usko je vezana za jednog lidera, pa se unutarstaranački izbori održavaju samo formalno, kao neki jubileji, na kojim se imenuje ponovo stari predsjednik.
Tako je Petar Đokić za lidera Socijalističke partije izabran 2002. godine, Marko Pavić je lider DNS još od 2003. godine, Dragan Čavić je na čelu NDP od njegovog osnivanja, kao što je i Nenad Stevandić na čelu Ujedinjene Srpske, dok je Milorad Dodik na čelu SNSD od njenog osnivanja.
Stranka koja je promijenila najviše predsjednika, tačnije njih sedam, jeste SDS, dok je tokom posljednjih nekoliko godina svog lidera promijenio i PDP.
Različite struje
Zbog ovih podataka SDS je jedina partija koja je napravila korak ka demokratiji i različitim stavovima, smatra politički analitičar Marko Šuka.
– SDS jeste napravio demokratski korak u Srpskoj, ali opet, glavni problem je bio što u SDS postoje različite struje. Postoje struje i u SNSD, ali ta haraizma koju predsjednik SNSD ima je drugačija. On drži svoje članstvo pod kontrolom, bez hrabrosti i želje da se suprostave – objasnio je on.
Kaže da izbori u PDP nisu baš bili oličenje demokratije, jer kada je Mladen Ivanić odlazio nije bilo drugih imena za njegovog nasljednika osim Branislava Borenovića.
– Većina naših političkih partija je i dan-danas, na neki način, u socijalizmu, jer generacije koje žive to nasljeđe tako posmatraju politiku. Ako vas partija postavi na neko mjesto, to mjesto je vaše, jer je tako odlučila partija i to je to nasljeđe koje imamo i danas. Imamo mišljenje – ako postoji više različitih stavova u partiji da je to neki raskol, što ne mora da bude istina – objasnio je on.
Šuka: Žive od politike
Šuka smatra da u situacijama kada dolazi do različitih mišljenja u partijama dolazi do kupovine ljudi i napuštanja partije, te da to nije manjak demokratije – nego manjak morala.
– Naše partije smatraju da svi moraju da misle isto, kao da ljudi nemaju pravo na svoje mišljenje. Čim pet poslanika misli jedno, a troje drugo, odmah mediji senzacionalistički nastupaju i govore da je to neka podjela, to je kraj. Može da bude, ali ne mora da znači. Čak i neki stručnjaci koji to sve prate, prate iz nekog aspekta socijalizma i jednopartijskog sistema, koji je kod nas ponovo sve bliži – zaključio je Šuka.
Objašnjava da je problem kod nas što u politici više nema ideologija i što ljudi ne žive za politiku, nego od politike.
– Kod nas političari ne žive za politiku nego od politike, trudeći se da sačuvaju platu, funkcije i da svojim prijateljima namjeste tender. Više od 90 odsto naših političara živi od politike, bez demokratske i građanske svijesti – rekao je on.
Predsjednik nije kandidat
Šuka navodi primjer kako se pripremaju izbori u Americi, naglašavajući nivo njihove demoktarije u stranci.
– U Demokratskoj stranci se dešava borba za nominacije za predsjedičke izbore sljedeće godine. Tamo 20 kandidata raspravlja o tome kako bi oni radili, pri čemu niko od njih nije predsjednik partije, što je za naše uslove nepojmivo. Kod nas kada se predsjednik ne kandiduje odmah ispadne da nema hrabrosti, da ne zna da vodi partiju ili slično – kaže on dodajući da će proći još mnogo vremena dok i kod nas ne dođe takva svijest.
srpskainfo.com
