Festival „BL Art“, pored toga što je umjetnički i za cilj ima afirmaciju nezavisne umjetnosti i mladih umjetnika, takođe je i festival koji je društveno angažovan.
Ovogodišnji osmi po redu festival biće održan od 29. do 31. avgusta u prostorijama DKC „Incela“.
Tema ovogodišnjeg festivala su, kako organizatori kažu, problemi sa kojima se svi susreću, a o kojima se osim u medijima, ne priča i razmatra puno.
– U pitanju su ekološke krize u Banjaluci o kojima ni danas ne znamo puno, problem migracija naših građana sa jedne strane i migranata koji nam stižu s druge strane, te redovni problem kada su javna okupljanja u pitanju. Temama koje smo istakli želimo da skrenemo pažnju građana i da ih podsjetimo da su to stvari koje se dešavaju nama i da dio rješenja i jesmo mi sami. Ovogodišnjim programom ćemo pokušati kroz razne umjetničke forme da odgovorimo na pomenute probleme – rekla je Vesna Malešević, umjetnička direktorka festivala.
Festival je jedna vrsta godišnjeg presjeka rada udruženja „Geto“ i DKC „Incel“ na kojem organizatori ugoste partnere iz regije i predstave svoj dosadašnji rad, te naprave planove za iduću godinu.
Festival ima svoju strukturu i sastoji se iz društvenog, umjetničkog i muzičkog segmenta.
– Vežući sva tri pokušavamo da dobijemo cjelinu festivala. Ove godine otvaramo festival performansom „Čista krv“ umjetnice Smirne Kulenović koja je prepoznatljiva po svojim multimedijalnim projektima. Njene intervencije u prostoru će možda i najbolje odgovoriti na postavljena pitanja i probleme. Izložba grafika „Tranzicija u Bosni i Hercegovini“ Kristofera Andrića iz Mostara daje nam uvid u život marginalizovanih grupa u našem društvu – rekla je ona.
Na Festivalu će biti prikazan i film Jelene Maksimović „Taurunum boy“, dokumentarac o grupi dječaka koji žive u Zemunu. Ove godine posebno ističu promociju knjige „Život sa Idi(j)otima“ jednog od članova kultnog benda KUD Idijoti, Nenada Marjanovića dr Frica. Nezaobilazni dio festivala je i muzika, a ove godine gostuju Svemirko, ŽEN, Forest People i Bograd. Vizuelni identitet potpisuje umjetnik iz Bihaća Mirza Kurbegović. Partneri Festivala su i Art Klub Prostor, Žiža, Magrel i Impuls.
– Ove godine smo opet na više lokacija u gradu jer želimo veću vidljivost zbog same teme festivala. Nužno je bilo da se pojavimo sa performansom u javnom prostoru i izložbom koja nije samo u DKC Incel. Ponekad je potrebno prići ljudima direktno i na suptilan način ukazati na određene stvari. Umjetnost je tu prednost jer orhabruje ljude da misle svojom glavom – objasnila je.
Ovo je osmi regionalni festival, a prije toga su organizovali pet izdanja koja su bila lokalnog karaktera.
– Kod nas je ustaljeno mišljenje da festival treba da je bučan, prenapučen i u centru da ga svi vide i čuju. Što je u redu kada radite popularnu kulturu, no mi to nismo i ne težimo ka tome. Naši festivali okupljaju manji broj posjetitelja koji namjenski dođu da vide program. „BL Art“ festival je mjesto gdje su izvođači i posjetitelji zajedno i gdje mogu da razmijene iskustva, upoznaju i rade zajedno sa nama. Svake godine imamo ovo isto pitanje i svake godine skoro isti odgovor – posmatrajte letjne manifestacije u godinama kada ima novca tj. u izbornim godinama i pogledajte manifestacije u „mrtvoj sezoni“ kad je sve problem, od buke koja dolazi sa Kastela ili Trga, do gašenja festivala jer nema podrške. Nama ovde nedostaje kulturna politika koja će se sprovoditi i koja mora biti odvojena od dnevnopolitičke situacije u državi – rekla je Maleševićeva.
Kako ona kaže, „BL Aart“ je prirodno stanje koje nastaje iz samog Društveno Kulturnog Centra „Incel“ jer tokom godine ugoste više koncerata, predavanja, izložbi ili radionica iz kojih nastaje sama inicijativa za program i temu festivala. DKC „Incel“ je nadogradnja udruženja nezavisnih stvaralaca i aktivista „Geto“ i okupljaju studente Akademije umjetnosti i drugih fakulteta, muzičare i aktiviste.
Odlaskom mladih odlazi i aktivizam
Vesna Malešević: Festival ostaje „živ“ dok za njim postoji potreba i podrška posjetitelja koji dolaze tokom čitave godine u DKC. Mladi jesu uključeni u organizaciju dešavanja i hoće da stvaraju. Dosta su hrabriji i otvoreniji nego što je bila situacija prije nekih deset godina. Istina je i da ih je dosta manje, ali to nije odlika letargije i nezainteresovanosti već surove stvarnosti, a to je da mladi odlaze i aktiviraju se kao punopravni članovi društva negdje drugo, a ne ovdje. Odlazak je opet problem nepostojanja politika u državi koje treba da pruže sigurnost svim građanima, a posebno mladima.
srpskainfo.com
