U Republici Srpskoj donesena je prva pravosnažna presuda na osnovu koje je jedna banka obavezna da klijentu vrati novac koji mu je naplatila za obradu kredita.
Ovo je za Srpskainfo potvrdio advokat Dalibor Mrša, koji kaže da je Okružni sud u Banjaluci samo potvrdio detaljno obrazloženu prvostepenu presudu Osnovnog suda u Banjaluci.
Suština cijele priče je u tome da je sud zauzeo stav da banka klijentu nije na jasan i razumljiv način objasnila šta su to zaista stvarni troškovi koje mora da plati na ime obrade kredita. Osim toga, sud se pozvao i na Zakon o zaštiti potrošača RS.
– Okružni sud u Banjaluci donio je prvu presudu kojom je potvrđen tužbeni zahtjev korisnika kredita kojim je od banke zahtijevana isplata iznosa naplaćenog zbog nezakonitog obračuna i naplate troškova obrade kredita. Kako se radi o pravosnažnoj presudi, nadamo se da će ovakva sudska praksa odrediti dalji kurs odlučivanja u identičnim predmetima – navode u Advokatskoj kancelariji Dalibor Mrša.
Princip ravnopravnosti
U svakom slučaju, kako kažu, radi se o veoma značajnoj odluci, koja umnogome mijenja poziciju korisnika kredita u ugovornom odnosu, naročito u ugovorima s visokim iznosima kreditnih sredstava plasiranim najčešće pravnim licima.
– Zakon o bankama daje mogućnost bankama da obračunavaju razne naknade, pa između ostalog i za troškove obrade kredita. Međutim, nigdje nije eksplicitno navedeno koliki su ti troškovi, kako se oni obračunavaju i šta stvarno predstavljaju – objašnjava Mrša.
Bankari kažu da su to realni operativni troškovi koje banka ima prilikom odobravanja kredita.
– Međutim, suština je da se ti troškovi trebaju jasno navesti da korisnik kredita zna o čemu se radi i šta tačno plaća. Zakon o obligacionim odnosima, kao temeljni zakon koji definiše oblast ugovaranja, upravo traži od ugovarača savjesnost, poštenje, jednaku vrijednost uzajamnih davanja, ravnopravnost ugovarača itd. Tako niko ne može da se koristi svojom pozicijom koja je jača u odnosu na drugoga pa da mu, da tako kažem, provuče nešto o čemu ovaj nije upoznat – navodi Mrša.
Tipski ugovori
On napominje da u praksi bankari unaprijed pripreme tipske ugovore, a korisnik kredita ulazi samo u ugovorni odnos po sistemu “uzmi ili ostavi”.
– Šta se dešava? U ugovoru imate paušalno određeno da su troškovi obrade kredita recimo 1,5 odsto od vrijednosti kredita, a u ugovoru piše da se korisniku kredita stavlja na raspolaganje određeni iznos. Međutim, korisnik ne dobija taj iznos već mu se odmah kredit umanjuje za troškove obrade kredita i umesto 200.000 KM dobija recimo 180.000 KM – dodaje Mrša.
Veći problem je taj što se, kako kaže, uzima isti procenat za kredit od recimo 20.000 KM i od 200.000 KM.
– To je ogromna razlika. Onda se postavlja pitanje šta je to banka radila mnogo više u odnosu na kredit od 20.000 KM. Korisnik kredita to ne zna – naglašava Mrša.
S druge strane, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle je ovu presudu okarakterisao kao dokaz o nepostojanju pravne države.
– Korisnik kredita dobrovoljno potpisuje ugovor. Naknade predstavljaju realne operativne troškove koje banka ima u svom radu prilikom obrade i odobravanja plasmana, a koji se nalaze van troškova cijene kapitala, odnosno kamatne stope – kaže Kutle.
Naknade definisane samo internim aktima
U Agenciji za bankarstvo RS kažu da naknade za obradu kredita nisu zakonski određene, ali da banke imaju obavezu da o tim naknadama blagovremeno i jasno informišu potencijalne korisnike bankarskih usluga, te da ih jasno definišu samim ugovorom o kreditu.
Visina i način naplate naknada definisani su, kako ističu, internim aktima i poslovnom politikom svake banke i obuhvaćeni su opštim uslovima poslovanja. Pregled naknada po kreditnim proizvodima objavljuju na svojim internet stranicama.
– Nakon donošenja presude, postoji mogućnost da banke razmotre određene izmjene u svojim ponudama kreditnih proizvoda, prije svega zbog izbjegavanja sličnih sporova, a i zbog obaveze da ti troškovi budu uključeni u ukupnu cijenu kredita. Nezavisno od donesene presude, u posljednje vrijeme je vidljivo da su i sami tržišni uslovi već uticali na ponudu banaka u smislu kreiranja proizvoda kod kojih se i ne obračunavaju troškovi za obradu zahtjeva za kredit – poručuju iz Agencije za bankarstvo.
Oni navode da je tokom ove godine Ombudsman za bankarski sistem RS zaprimio samo jedan prigovor u vezi sa pitanjem osnovanosti obračuna i naplate naknade za obradu kredita.
srpskainfo.com
