Informacija o samopovređivanju djevojčica u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi otvorila je niz pitanja.
Da li se radi dovoljno kako bi naselje na internetu bilo spriječeno? Ko bi se trebao baviti prevencijom? Te kolika je uloga škole, a kolika roditelja u sprečavanju ovakvih pojava. Nema preciznog odgovora. U BiH ne postoji sistemsko rješenje za ovu problematiku. I roditelji i nastavnici nisu dovoljni edukovani, a učenici često znaju više o internetu i društvenim mrežama.
Destruktivno ponašanje jednog tinejdžera alarm je za sve koji imaju maloljetnu djecu. Na neobično ponašanje pažnju bi trebali obratiti svi iz neposredne okoline. Ovaj put, zbog samopovrijeđivanja, znak za uzbunu poslala je pedagogica jedne sarajevske osnovne škole.
– Nisam provjeravala Instagram profile učenika, toliko ne mogu, informisala sam roditelje u saradnji sa razrednicima, roditelji su dalje pokušali provjeriti sa djecom odakle je i krenuo sami trend, ono što znam je da se brzo širi među učenicima, i da je jako popularan, pogotovo među djevojčicama starijeg osnovnoškolskog uzrasta – rekla je Almina Muharemović.
Obaveza je prosvjetnih radnika da učenike obrazuju i o prijetnjama na društvenim mrežama. Ali, može li se očekivati da svi nastavnici poznaju mreže poput Tindera, Instagrama, Tvitera, Pinteresta?
– Oni imaju obavezu da postupaju, da preventivno djeluju, da realizuju različite sadržaje i aktivnosti, recimo na časovima odjeljenske zajednice o nekim situacijama koje mogu biti ugrožavajuće za njih – objasnila je Melisa Mizdrak, Ministarstvo obrazovanja KS.
Istina je da, kažu iz Savjeta roditelja, da brze trendove na vebu, ne mogu pratiti ni nastavnici ni roditelji. Mladi najčešće znaju više o društvenim mrežama zbog čega je, kažu, potrebno uključiti stručnjake.
– Zaista, preventivno bi se trebalo djelovati da uputimo i roditelje, koje su to opasnosti koje se dešavaju da oni budu svjesni da na vrijeme mogu zaštiti svoju djecu. Nekada roditelj iz najbolje namjere prema svom djetetu dozvoli svom djetetu da uđe u problem, pa i ove vrste – navela je Dijana Parla.
Poseban problem, pored međugeneracijskog jaza u BiH predstavlja i neuređena internet oblast. U ovom trenutku ne postoji niti jedno zakonsko rješenje na nivou FBiH koje reguliše ponašanje na društvenim mrežama. Zbog toga je i policijskim službenicima postupanje ograničeno. Iako reaguju na prijetnje i provjeravaju navode, često se nađu u začaranom krugu.
– Na određeni način bi bili potrebno urediti šta su to prekršaji ili krivična djela, koja se mogu počiniti putem društvenih mreža, definisati društvene mreže kao pojam javnog mjesta, što bi u konačnici dalo za obavezu i nadležnost policiji da procesuira takve stvari – izjavio je Mirza Hadžiabdić, portparol MUP KS.
Periodično u fokus javnosti dođe vijest o destruktivnom ponašanju maloljetnika, motivisanim porukama sa društvenih mreža. Najveći takav slučaj zabilježen je prije dvije godine, kada se pojavila samoubilačka igrica plavi kit, piše N1.
