Do jula 2020. mora se završiti organizaciono restrukturisanje “Željeznica”, koje predviđa dva samoodrživa preduzeća – za poslove infrastrukture i poslove prevoza, sa zasebnim računima, u okviru holdinga ili pod nekim drugim oblikom organizovanja, kaže Gligorić.
Vršilac dužnosti generalnog direktora “Željeznica Republike Srpske” /ŽRS/ Slavko Gligorić rekao je da je proces restrukturisanja i novi organizacioni oblik ŽRS jedina opcija da ova komapnije izbjegne stečaj.
Gligorić, koji je na mjesto vršioca dužnosti generalnog direktora imenovan 26. septembra, očekuje da će do 2021. godine biti ispoštovani ugovoreni rokovi procesa restrukturisanja ove kompanije, čiji trend pozitivnog poslovanja ohrabruje jer je za devet mjeseci ove godine prihod bio veći za 10 odsto u odnosu na isti period 2018. godine.
On je rekao da u ŽRS-u dosta kasne sa realizacijom određenih procedura u procesu restrukturisanja, jer u početku nisu ozbiljno shvatili rokove koje je nametnula Svjetska banka, na šta mu je i ukazano na nedavnom sastanku sa predstavnicima ove finansijske institucije.
“Upozorili su nas da se moramo brzo vratiti ugovornim obavezama i rokovima oko odabira konsultanata za finansijsko i organizaciono restrukturisanje kompanije kako Svjetska banka ne bi napustila projekat”, rekao je Gligorić u intervjuu za Srnu.
On navodi da je upozorenje došlo i od predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića, koji je na nedavno održanom sastanku Upravi ŽRS-a dao do znanja da država ne želi opciju da eventualno mora vraćati sredstva Svjetskoj banci usljed neuspjeha, koji se ne smije i neće desiti.
“Na novoj upravi je da sprovede rokove i ugovorne obaveze. Radimo na rješavanju problema”, rekao je Gligorić i naveo da je već obavio neophodne sastanke sa odgovornim u “Željeznicama” i dostavio instrukcije sa mjerama koje se moraju realizovati.
On navodi da je ugovorom predviđeno da se do jula 2020. mora završiti organizaciono restrukturisanje “Željeznica”, koje predviđa dva samoodrživa preduzeća – za poslove infrastrukture i poslove prevoza.
Prema njegovim riječima, ova preduzeća će imati zasebne račune i biće u okviru holdinga ili pod nekim drugim oblikom organizovanja.
“`Željeznice` moraju biti spremne za konkurenciju jer se već oko 2023. godine, zbog direktiva i drugih međunarodnih sporazuma, očekuje otvaranje tržišta za privatne operatere”, rekao je Gligorić.
On navodi da restrukturisanje podrazumijeva i novu sistematizaciju radnih mjesta po principu razdvojenosti infrastrukture i poslova prevoza, pa do kraja 2020. godine treba biti 2.098 radnika.
“Trenutno je zaposleno 2.318 radnika, iako su zahtjevi prema ugovoru Svjetske banke bili da ih do kraja 2019. godine bude 2.350”, kaže Gligorić.
On je ukazao na nepovoljnu struktru radnika usljed odlaska kvalifikovane radne snage na izvršnim poslovima, koji napuštaju preduzeće po principu doborovljnog odlaska i penzionisanja.
Prema njegovim riječima, javila se potreba za 57 radnika izvršne službe, za čije angažovanje je upućen zahtjev na razmatranje Svjetskoj banci.
On je najavio da će u narednom periodu biti izvršena sistematizacija, koja neće biti usmjerena ka tome da radnici ostanu bez posla.
Gligorić je rekao da će period prelaska sa postojeće na novu sistematizaciju trajati dugo vremena kako bi radnicima sa srednjom stručnom spremom, koji se ne prepoznaju u novoj sistematizaciji, pružili priliku da se doškoluju.
On kaže da će neophodne radnike izvršnih poslova pokušati zadržati i kroz druge vidove prekvalifikacije – kroz kolektivni ugovor, te sistemom nagrade i obezbjeđivanjem boljih radnih uslova, s obzirom na to da su plate na “Željeznicima” jako male.
Gligorić je istakao da su dosadašnji zahtjevi sindikalnih organizacija koje djeluju na ŽRS-u racionalni i na granici opravdanosti, što je dobro jer su očito svi svjesni trenutne situacije i pokušaja da se ova kompanija sačuva od stečaja.
On navodi da Uprava, kada su u pitanje plate, ne može izaći van okvira priliva sredstva.
“Ono što imamo, to ćemo i podijeliti i nećemo kriti od sindikata i radnika”, rekao je Gligorić.
On je najavio da će i nakon okončanja restrukturisanja “Željeznica” država morati intervenisati, s obzirom da su oprema i sredstva u ovoj kompaniji zastarjeli.
“`Željeznice` mogu da opstanu na tržištu, ali se mora zaboraviti dosadašnja praksa i navika da neko drugi ugovara i odrađuje poslove, jer na tržištu morate sami tražiti robu i biti konkurentni sa prihvatljivim cijenama”, rekao je Gligorić.
On očekuje da će se u narednom periodu na šine vratiti prevoz one robe koje se trenutno transportuje drumskim saobraćajem po cijenama koje su na granici legalnosti.
Gligorić navodi da “Željeznice” trenutno, u skladu sa mogućnostima, ulažu i investiraju u osposobljavanje kapaciteta kako bi se zadržao nivo prevoza od 5.000.000 tona robe godišnje, što donosi prihod od 40.000.000 КM, koji nije zanemariv.
“Za prvih deset mjeseci za 10 odsto prebacili smo planirani prevoz u odnosu na isti period prošle godine, odnosno ostvaren je veći prihod za 4.000.000 КM”, rekao je Gligorić i dodao da se radi o dobrom pokazatelju u okolnostima kada i sudovi mogu pokrenuti stečaj ove kompanije ako ona negativno posluje.
On pojašnjava da strukturu transporta sa učešćem od 50 odsto čini prevoz rude “Mitala” i “Alumine”, a ostatak se odnosi na tranizit iz Federacije BiH, te prevoz prema Dobrljinu i Šamcu.
Za razvijenost i kapacitet putničkog prevoza Gligorić kaže da nisu odgovarajući, s obzirom na zastarjelost sredstava i nizak nivo usluge.
On kaže da rade na nabavci jedne dizel garniture koja će saobraćati na relaciji Doboj-Petrovo, dok je nabavka elektromotornih garnitura u fazi projekta.
Gligorić pojašnjava da su u pitanju velika sredstva, jer za jednu elektrolokomotivu treba izdvojiti oko 5.000.000 evra.
U skladu sa aktivnostima a izgradnji koridora “Pet-ce”, Gligorić već od iduće godine najavljuje remont pruge na trasi Doboj-Šamac, te Doboj-Maglaj.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 22. februara 2018. godine odluku o prihvatanju zaduženja Srpske za 51,3 miliona evra kod Svjetske banke za projekat restrukturisanja ŽRS radi unapređenja operativne efikasnosti i finansijske održivosti.
Strukturu kreditnih sredstava Svjetske banke čine tri komponente – 42,7 miliona evra za finansijsko restrukturisanje, koje obuhvata isplatu zaostalih dugovanja, zatim 3,5 miliona evra za restrukturisanje radne snage, a pet miliona evra za organizaciono restrukturisanje.
