Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić nije formirao svoj savjet od 44 člana na osnovu ustavnih nadležnosti, jer takve nadležnosti u Ustavu Spske ne postoje.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan kaže za Srpskainfo da su potpredsjednici RS klasične ustavne ikebane i formalno zadovoljenje principa konstitutivnosti naroda u BiH.
– Potpuno je drugačiji način izbora predsjednika i potpredsjednika RS i FBiH. U Srpskoj predsjednika bira neposredno narod, a u Federaciji on se bira u parlamentu. Svako miješanje te dvije stvari je netačno i neargumentovano. Zašto to govorim? Upravo zbog takvog načina izbora, Ustav RS poznaje samo nadležnosti predsjednika Republike. Potpredsjednici nemaju nikakve nadležnosti i poslova osim onih koje im povjeri predsjednik. Bilo koja aktivnost potpredsjednika bez odobrenja predsjednika je neustavna, nezakonita i nelegitimna. S druge strane, Ustav FBiH poznaje određena nadležnosti i potpredsjednika tog entiteta – naglašava Karan, koji je i bivši generalni sekretar Službe predsjednika Srpske.
Komentar iz kabineta predsjednice RS Željke Cvijanović nismo dobili. Podsjećamo, bošnjački potpredsjednik RS Ramiz Salkić formirao je savjet koga čine 44 člana, koji će mu pomagati u obavljanju poslova. U saopštenju objavljenom u medijima navodi se da je Salkić to uradio na osnovu ustavnih nadležnosti. Kojih? Salkić na to pitanje nije konkreno odgovorio, nego je poručio da je „izabran od strane građana“ i da „ima pravo da radi ono što je u interesu grašana“. U izjavi za Srpskainfo tvrdi da će članovi njegovog Saveta raditi bez naknade, na dobrovoljnoj bazi.
– To nisu savjetnici nego članovi Savjeta koji će razmatrati određena pitanja kada se za to ukaže potreba. Ja sam počastvovan što sam uspio da okupim takav tim stručnjaka. Moja želja je da ti ljudi probleme Bošnjaka iznesu izvan Banjaluke, kao bi lobirali da se ti problemi riješe – tvrdi Salkić i dodaje da je njegov savjet formiran još prošle sedmice, a ne u utorak.
Kako je navedeno u saopštenju, Salkić je u prvom obraćanju članovima rekao da će raditi na afirmaciji pripadnosti BiH i njegovanju „bosanskog jezika, te na afirmaciji kulturnih i tradicionalnih vrijednosti Bošnjaka u ovom entitetu“. Šta na ovo kažu Bošnjaci koji žive u Srpskoj? Bivši ministar bezbjednosti BiH i bivši Salkićev stranački kolega u SDA, Sadik Ahmetović smatra da savjet „zaista čine respektabilni ljudi“ iz akademskog i javnog života, ali da je problem način na koji Salkić vodi politiku stalnog i kontinuiranog sukoba. Kaže da takva politika „najviše odgovara Miloradu Dodiku i to će devalvirati sva imena koja se nalaze na ovom spisku“.
– Po onom sto je rekao kao razlog, a to je afirmacija pripadnosti državi BiH, je glupost. Bošnjaci nemaju problem u tom smislu ma gdje se nalazili, problem bošnjaka je sasvim druge prirode i on se mora rješavati u institucijama u RS i BiH, a ne vidim način niti u dosadašnjem radu, niti u budućem da to Salkić zna raditi jer su rezultati njegovog rada poznati javnosti. Bošnjaci nestaju sa prostora RS – kaže Ahmetović.
Prema njegovim riječima, njegovanje bosanskog jezika, kao razlog za formiranje saveta, potpuno je nerazumno.
-Bosanski jezik kao temeljna ljudsko pravo Bošnjaka je izbačen iz škola u RS i faktički se više u školama i ne izučava. Rješenje problema izučavanja jezika se ne može postići izvan institucija u našoj zemlj. Mislim da je ovo još jedan igrokaz od kojeg Bošnjaci neće imati ništa u RS, jedino nešto sićara možda bude za Ramiza Salkića – zaključuje Ahmetović.
Prvi na pisku članova Savjeta je prof. dr Dževad Jahić, poznat po tome što je u svom „Rječniku bosanskog jezika“ Srbe nazivao pogrdnim imenoma „đikani“.
Od poznatijih imena, tu su profesor ustavnog prava Kasim Trnka, bivši premijer FBiH Edhem Bičakčić, profesor FPN Sarajevo i predsjednik BZK „Preporod“ Senadin Lavić, bivši načelnik Srebrenice Abdurahman Malkić… Prema pisanju Klixa, samo nekoliko njih živi u Srpskoj a „svi ostali savjetnici su kilometrima daleko od povratničkih briga i iskušenja“.
Predsjednik US Nenad Stevandić smatra da Salkić na ovaj način sebi pokušava da obezbijedi politički legitimitet nekoga ko treba da štiti Bošnjake.
– To radi na mizeran način povećavajući broj ljudi u timu, stvarajući neki politički utisak. On je reprezent Bošnjaka onoliko koliko je dobio glasova, a to je zanemariv procenat u odnosu na broj Bošnjaka koji žive u RS. S druge strane, Salkić uživa sve privilegije funkcionera RS. Takođe, u Bratuncu odakle potiče ima predsjednika SO, šefove odjeljenja. Ne vidim da je on lično bilo gdje ugrožen nego svoju ličnu poziciju pokušava politički da popravi time što će Srpsku označiti za metu i uzbunjivati Bošnjakle da i oni to rade – zaključuje Stevandić.
Hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Josip Jerković nije želio da komentariše poteze kolege po funkciji Ramiza Salkića jer kaže da nije upućen u formiranje njegovog savjeta. Na pitanje da li on ima savjetnike, Jerković kaže: „Nemam ja ništa“.
– Zapravo, imam kompletan hrvatski narod koji me je birao i sa njim sarađujem. Više nemam nikoga ni u Vladi RS gdje sam imao gospodina Čordaša, ali zato imam u Vijeću naroda pet ruku u Klubu Hrvata koji se sastaju jednom sedmično i razgovaramo o položaju Hrvata u RS – kaže Jerković za Srpskainfo.
