U ranim jutarnjim satima seizmolozi su zabilježili još jedan potres na području Nevesinja, a jačina potresa bila je 2,7 stepeni Rihterove skale.
Epicentar je zabilježen na dubini od 10 kilometara.
To je potvrdio i seizmolog iz Federalnog hidrometeoroškog zavoda BiH Ivan Brlek, koji je kazao da podrhtavanje tla nije bilo osjetno, te da se u narednih mjesec dana mogu očekivati blaži potresi.
“Prema našim dosadašnjim iskustvima, očekujemo još potresa, ne puno jakih, ali će ih biti duži period. Moguće i mjesec dana”, rekao je Brlek u izjavi za Fenu.
Podsjetio je na potres koji je pogodio područje Zenice prije tri godine, a nakon toga je tlo podrhtavalo 40 dana.
Na području Bosne i Hercegovine u posljednja 24 sata ovo je šesti potres.
Potres jačine 6,4 stepena Richterove skale pogodio je u utorak područje Albanije, a od tada je zabilježeno više od 40 potresa.
Zemljotres se osjetio u cijelom regionu i jedan je od najjačih pored onog iz 1979. godine.
Dežurni seizmolog u Seizmološkom zavodu Srbije Goran Krunić navodi da tlo u Srbiji jeste mirno, kada je riječ o jakim potresima. Dodaje i da seizmička aktivnost ne prestaje.
“Postoje instrumentalni zapisi da se zemljotresi dešavaju u Srbiji, ali, što se tiče osećajnih zemljotresa, poslednji je zabeležen 21. novembra na teritoriji Zaječara, magnitude 2,3 jedinice”, kaže Krunić.
Na pitanje da li seizmolozi mogu da predvide vrijeme ili lokaciju potresa, Krunić je rekao da je moguće dati samo dugoročnu prognozu.
“Nažalost, seizmolozi nisu u mogućnosti, za razliku od Hidrometeorološkog zavoda, da daju kratkoročnu prognozu. Seizmolozi mogu dati samo dugoročnu prognozu sa svelikom stopom ostvarenja. Kad kažem dugoročnu, to je na 10, 50 godina”, rekao je Krunić.
Navodi da su poznate žarišne zone, kako u regionu, tako i u Srbiji.
“Žarišne zone koje mogu generisati zemljotres u Srbiji su Kopaonik, Zapadna Srbija, Kraljevo, Kragujevac, Svilajnac, Rudnik, Lazarevac”, naveo je Krunić, prenosi Alo.rs.