Uskoro će godinu dana od kada je predsjednik Vlade RS pročitao ekspoze pred poslanicima u Narodnoj skupštini. Tada je premijer mnogo toga obećao, a šta je od izrečenog ispunio?
Moglo bi se reći da je Viškovićeva vlada u godinu dana konstantno pokušavala napraviti kozmetičke promjene koje bi stvorile utisak da se krenulo sa promjenama. Ipak, stvarnost je mnogo drugačija i većina bitnih i nadasve hitnih stvari koje su obećane na početku mandata ove Vlade su ostale neispunjene.
Višković je prije godinu dana u svom ekspozeu iznio sedam prioriteta: Povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede Republike Srpske sa ciljem povećanja plata;
Održiv zdravstveni sistem; Efikasan ukupan javni sektor; Obrazovni sistem i tržište rada prilagođeni potrebama privrede; Poboljšanje demografske pozicije Republike Srpske; Istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija; te Evropske integracije, regionalna i međunarodna saradnja.
Za svaki od njih je detaljno opisao šta će zajedno sa ministrima uraditi. Ipak, poslije tačno godinu dana skoro ništa od obećanog nije ispunjeno, dok je vrlo malo toga započeto.
Pa, krenimo redom.
Govoreći od povećanju konkurentnosti i produktivnosti privrede Višković je obećao da će prvo doći do smanjenja opterećenja na samu privredu. U teoriji je i učinjeno nešto na tom planu. Donesen je Zakon o podsticajima u privredi koji je predstavljen kao reformski, iako se u startu vidjelo da on neće ništa promjeniti. Pa je tako već nakon nekoliko mjeseci od njegovog donošenja postalo jasno da je on neslavno propao.
Inače, ovim Zakonom, privredni subjekti koji povećaju plate radnicima treba da podnesu zahtjeve za dodjelu podsticaja u roku od 60 dana od dana isteka obračunskog perioda za koji se traži podsticaj i na taj način iskoriste ovu olakšicu.
Ipak, da od rasta plata nema ništa, a to su nam potvrdili i sindikalisti.
“Svakodnevno sam na terenu i razgovaram sa radnicima tako da nažalost moram potvrditi da rasta plata nije bilo, da se ugovori ne mijenjaju niti ima kakvih najava da će do toga doći,” rekao je za Buku Tane Peulić, potpredsednik Saveza sindikata RS.
Ipak, jedna mjera koja je provedena i koja bi trebala stupiti na snagu sljedeće godine jeste rasterećenje poslodavaca kroz plaćanja porodiljskog bolovanja u bruto iznosu. Ova mjera bi mogla imati i dvojaku korist, posebno u djelu koji se odnosi na demografsku obnovu.
Ostale olakšice i smanjenje opterećanja u privredi, te stvaranje uslova za nova zapošljavanja, posebno visokoobrazovanih, kako je to obećavao Višković su izostale.
Premijer, iako je najavio odlučnu borbu protiv sive ekonomije do sada ništa nije učinio na ovom polju. Najavljuje prve poteze sljedeće godine.
Ono što je dobro jeste da se krenulo u pronalaženje nove uloge Investicono-razvojne banke Republike Srpske i Garantnog fonda Republike Srpske, kao što je i obećao Višković.
Saša Trivić, predjednik Unije udruženja poslodavaca tvrdi da ima malih pomaka, ali da su najvažnije stvri ostale da se urade i nada se da će Vlada to prepoznati i što prije ući u process rasterećenja privrede koji će dovesti naše firme u poziciju da budu konkurentne.
“Generalno postoji saradnja i dobar dio se na neki način provodi. Doboli smo taj Zakon o podsticajima, imamo obećanje o smanjenju parafiskalnih nameta. Ušli smo i u opriču da bi moglo doći do promjene obrazovnog Sistema i da to može se reći da je zadovoljavajuće za prvu godinu, ako zanemarimo neke stvari. Ono što je najbolnije jeste da onaj dio koji je bio noseći u obećanjima, a to je rasterećenje u privredi i smanjenje poreza i to ne ide kako treba. Uspjeli smo dogovoriti malo smanjenje doprinosa ii ma obećanja za sljedeću godinu, ali vidjećemo, ” rekao je Trivić.
Što se tiče održivog zdravstvenog sistema, teško da se može reći da je u prethodnih godinu dana učinjeno nešto posebno.
Tako je predsjednik Vlade obećao da će se definisati jasna odgovornost svih aktera zdravstvenog sistema. Naravno, do toga nije nikad došlo. Spektakularno je najavio “zaustavljanje krvarenja zdravstva” koje i dalje krvari, prema mišljenju onih koji su upućeni u rad zdravsvenih ustanova. Obaveze se i dalje gomilaju, a fiskalne odgovornosti i transparentnosti i dalje nema. Za sada nije uspostavljena ni najavljena nova mreža zdravstvenih ustanova, niti je riješen problem finansiranja zdravstva. Jedino što se i dalje izvode radovi na Kliničkom centru u Banjaluci, pa se to može pripisati obećanju o izgradnji neophodne infrastrukture.
Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine kaže da smo još uvijek daleko od zaustavljanja krvarenja zdravstvenog sistema.
“U zdravstvu nema apsolutno nikakvog pomaka u smislu ozdravljenja zdravstvenog sistema”, rekao je Femić.
Kakvo je stanje u zdravstvu najbolje pokazuje podatak da je u periodu od pet mjeseci, od 30.aprila do 30.septembra ove godine, samo bolnički sektor, stvorio nevjerovatnih 18 miliona KM novog poreskog duga.
Višković je prije godinu dana obećao i da će urediti javni sektor i učiniti ga efikasnijim. Ovdje je najavio uspostavljanje registra zaposlenih u javnim institucijama, ali do danas nije učinjeno ništa po tom pitanju. To je, kako je goorio Višković prije godinu dana trebao biti osnov za smanjenje plata i da se izvrši prelazak dijela radnika iz javnog u realni sektor. Rezultat nakon godinu dana je još više radnika u javnom sektoru kojima su povećane plate.
Tako je, umjesto stvaranja uslova za rast plata u realnom sektoru, ova Vlada odlučila da poveća plate zaposlenim u entitetskim institucijama stvarajući još veći jaz između radnika u privatnom sektoru i onih na državnim jaslama.
U ovom dijelu ekpozea od svega navedenog u godinu dana se samo izmijenila politika oporezivanja igara na sreću koja sa sobom nosi niz nejasnoća i koja se obavlja u jednom netransparentnom postupku.
Nakon godinu dana jedinice lokalne samouprave nisu postale ništa efikasnije, dok je osim populističkih kadrovskih promjena u Šumama Srpske izostala i jasna i sveobuhvatna reforma javnih preduzeća.
Govoreći šta će učiniti iz oblasti obrazovanja Višković je lijepo sročio u uvodu svog izlaganja prošle godine u Narodnoj skupštini jednu rečenicu: “Obrazovanje treba da podstiče inovacije, kritičko razmišljanje i preduzetništvo i da obezbeđuje mladima potrebne vještine kako bi bili globalno konkurentni, što je ključni pokretač razvoja.”
Ipak, ni u planu, a kasnije ni radu Vlade i resornog ministarstva nismo mogli nigdje vidjeti pokušaj da se započne reforma obrazovanja i krene u uspostavljanje školstva u kojem će najvažnije biti đake naučiti kritičkom razmišljanju, pronaći njihov potencijal i podstaći dalje razvijanje njihovih vještina.
Sav plan Vlade je koncentrisan na prilagođavanje obrazovanja tržištu rada, što je dobro, al i isto tako jednosmjerno koncipirano i bez jasne vizije za produkciju generacija koje bi trebale biti pokretač razvoja, a ne jeftina radna snaga. S tim u vezi, u ministarstvu prosvjete napravili su neke kozmetičke mjere koje su krenuli da sporadično provode, a one sa samo odnose na dualni sistem obrazovanja u srednjim stručnim i tehničkim školama.
Možda najveća ubleha je priča o reformi visokog obrazovanja koja se u ovoj godini svela na jednu mjeru. Tako je kao nešto novo najavljena odluka da omogući besplatno studiranje za student koji redovno budu “čistili” godinu za godinom. Svaka čast, samo što su zaboravili reći da je i do sad studiranje bilo besplatno za one student koji redovno “čiste” svaku godinu, osim za brucoše.
Što se tiče poboljšanja demografske pozicije RS mora se priznati da je prvi put nakon dugo vremena napravljena sveobuhvatna analiza stanja sa preporukama. Ova analiza je pokazala katastrofalnu demografsku poziciju RS, a ako se nešto hitno ne preduzme, posljedice će biti dalekosežne.
Za sada se još uvijek nije donesena ni jedna konkretna mjera koja bi pratila ovu analizu, ali s obzirom da smo za godinu dana dobili rezultate koji bi trebali biti osnov za rješavanja problema, možemo reći da u ovom slučaju se nešto i radilo.
Ipak, izostale su sve ostale mjere koje su hitno potrebne da se provedu ne bi li se za početak ublažio trend odlaska građana iz zemlje i nagli pad nataliteta.
Pitanje opstanka i ostanka stanovništva Srpske direktno je uslovljeno sprovođenjem aktivnijih mjera populacione politike, upozorava profesor Draško Marinković, predsjednik Centra za demografska istraživanja.
Istina je da su ove mjere skupe, ali koliko god da su ekonomski problemi prisutni, moraju se, kako naglašava, naći sredstva za aktivnije programe pronatalitetne populacione politike.
“U budžetu Vlade, ali i lokalnih samouprava, trebalo bi planirati veća izdvajanja za ove namjene, a mnogo bi se moglo uraditi i populacionom obukom i snažnijom propagandom, za što ne bi trebalo izdvajati velika sredstva”,kaže Marinković i dodaje:
“Posebna karakteristika do sada primjenjivanih mjera pronatalitetne populacione politike u RS je da one nisu sistematizovane, a stimulans mjerama populacione politike trebao bi da bude jednostavan, jasan, svima dostupan, razumljiv i privlačan.”
Šesti prioritet Vlade RS je istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija koji se pretvorio u lijepe riječi ministra Srđana Rajčevića, megalomanske konferencie i ogromna sredstva iz budžeta za kompaniju Prointer.
O evropskim integracijama i međuanrodnoj saradnji kao posljednjem prioritetu Vlade RS je suvišno govoriti.
(Buka)
