Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler u svom novom blogu govori o prije 10 godina donesenoj presudi „Sejdić – Finci“ i diskriminaciji koja još vlada u BiH.
Prenosimo blog u cjelosti.
„Kad ima volje, ljudi mogu postići gotovo sve.
Istrčati maraton za manje od dva sata. Hodati po Mjesecu. Uspješno iskorijeniti boginje.
Kad ima volje, ljudi mogu osigurati da ustav jedne države pruža zaštitu svima. Ne samo ‘vašima’ ili ‘mojima’, već tako da niko ne bude izostavljen.
Predugo ova zemlja ne pokazuje tu volju.
Prije deset godina, 22. decembra 2009, Evropski sud za ljudska prava donio je presudu kojom se utvrđuje da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na etničkoj osnovi. Presudom u dobro znanom predmetu ‘Sejdić – Finci’ osporene su odredbe Ustava BiH po kojima je samo pripadnicima jednog od tri konstitutivna naroda omogućeno da se kandiduju za Predsjedništvo BiH ili Dom naroda na državnom nivou.
Pitam se kako su se osjećali gospoda Sejdić i Finci kada su prvi put saznali za odluku Evropskog suda. Je li im srce lupalo od uzbuđenja? Jesu li slavili? Planirali da se kandiduju na izborima za najviše funkcije u zemlji? I šta o svemu tome misle danas, deset godina kasnije? Jesu li izgubili nadu?
DESET godina je predugo.
Desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine i dalje su diskriminisani zbog svoje nacionalne pripadnosti ili nepripadnosti ili, pak, prebivališta.
Nijedna zemlja nije savršena, ali ona koja teži da postane članicom Evropske unije treba uvažavati slobodu svake osobe na lični izbor i stvaranje mogućnosti da se takvi izbori pretoče u realne prilike. Drugim riječima, ako se Jevrej ili Rom, ili bilo koji drugi građanin, želi kandidovati na izborima u bilo kojoj od država članica Evropske unije, onda im to mora biti i omogućeno.
Neki će možda pokušati pronaći izgovore zašto političarima u ovoj zemlji nije bilo dovoljno deset godina da nađu rješenje kojim će se zaštititi i afirmisati osnovna demokratska prava svih građana Bosne i Hercegovine. Dejtonskim mirovnim sporazumom jeste zaustavljen jedan od najkrvavijih ratova krajem 20. vijeka, ali ne mislim da je bila namjera da njegovi nedostaci ostanu neriješeni. Obnova dugotrajnog mira podrazumijeva prevazilaženje i suočavanje s nazadnim narativima prošlosti. Za početak, treba osigurati da se nečija prava ne umanjuju pod plaštom zaštite tuđih.
Naknadne presude Evropskog suda, uključujući i nedavnu u predmetu ‘Baralija’, još jednom potvrđuju da svi građani BiH ni danas ne ostvaruju podjednako svoja prava na političko učešće.
Tokom godina sam čuo desetine razloga zbog kojih je provođenje presude ‘Sejdić – Finci’ izrazito složeno ili čak nemoguće. Ipak, presuda se jednostavno mora provesti kako bi se osiguralo da zemlja štiti individualne slobode i primjenjuje pravične temeljne principe. Istovremeno je to i neizostavna međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine i jedan od prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU. ‘Političke prepreke, praktične poteškoće ili čak nedostatak sredstava ne mogu biti izgovori za neprovođenje odluka Evropskog suda’, navodi se i u nedavno objavljenom Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
Građani Mostara moraju konačno biti u mogućnosti da izađu na birališta i izglasaju svoje predstavnike lokalne vlasti u oktobru 2020. godine. Svi građani u BiH moraju imati pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva 2022. godine.
Promjena nikada nije jednostavna, ali jeste nužna.
Samo istinski lideri postižu ono što se ranije smatralo nedostižnim. Naravno, kad ima volje“, piše u svom blogu Johan Satler.
srpskainfo.com
