Najvažnija korist koju će pacijenti imati od novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je u pripremi, je to što ćemo gledati kako da oni što brže i lakše prođu kroz zdravstveni sistem. Da kada uđu u njega, tačno znaju gdje treba da dođu, kuda treba da prođu i gdje će da završe.
To je namjera ovog važnog zakona, ali je i proces, pa ne treba očekivati spektakularne rezultate u kratkom roku, ističe ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.
– Kada se rade izmjene u zdravstvenom sistemu, one ne idu po principu kako gliser zaokreće, već kako to radi veliki teretnjak. Treba malo više vremena, malo veći luk i to malo sporije dođe, jer ne smijemo sistem u cijelosti poremetiti i moramo ići iz faze u fazu, te dobro planirati sve izmjene – kaže Šeranić za Srpskainfo, dodajući da će u narednoj godini na red doći i novi zakon o zdravstvenom osiguranju, te zakon o medicinskoj dokumentaciji i evidencijama u zdravstvu koji će u potpunosti urediti integrisani zdravstveni informacioni sistem.
Otkriva i da će jedna od novina biti i potpuno transparentne liste čekanja u zdravstvenim ustanovama.
– Planiramo i da za usluge uvedemo principe kvaliteta i ISO standarde, pa da pacijent zna da će usluge biti urađene u skladu sa najvećim standardima. Otvorićemo i prostor uslugama u zajednici, pa da recimo ambulante za njegu i rehabilitaciju mogu da osnivaju diplomirane medicinske sestre, te da na taj način spojimo zdrastvenu i socijalnu zaštitu.
Sigurno ćemo ići i sa tim da komore i struka preuzmu malo veću ulogu kada je u pitanju praćenje i rad zdravstvenih radnika po pitanju kvaliteta. Jasnije ćemo definisati i neke principe organizacije ustanova, a daćemo i mogućnost osnivanja domova za palijativnu njegu, radi zbrinjavanja i njege osoba koje su oboljele od malignih bolesti, što je problem i u našem društvu i šire.
Trudićemo se da sistem postavimo racionalno i efikasno i biće tu neke mjere koje će se odnositi na praćenje rada zdravstvenih ustanova i povećanje odgovornosti direktora i rukovodilaca, jasnije finansijsko planiranje i praćenje svega što budu zdravstvene ustanove radile. Jasnije ćemo urediti i osnivanje referentnih centara, te protok pacijenata bilo unutar RS, bilo prema inostranstvu – naglašava Šeranić.
Predviđeno je i osnivanje centara za prevenciju, ali neki ljekari smatraju da bi to bio korak unazad, te da bi umjesto toga više novca trebalo dati službama porodične medicine?
– To nije pitanje novca, već organizacije i mi ćemo definitivno ići sa centrima za promociju i prevenciju koji će biti sastavni dio domova zdravlja. Jer po njihovim informacijama, porodični ljekari nemaju vremena da se bave savjetodavnim i promotivno-preventivnim radom sa pacijentima, zato što su opterećeni sa 60-70 pacijenata. Zato će ovi centri logistički pružati podršku doktoru porodične medicine da takvu vrstu posla uradi. Neće niko doktoru uzeti ništa, samo je stvar bolje organizacije, a ako imamo bolju organizaciju, lakše je dati novac, jer ćemo znati gdje ide. Taj model koji oni zagovaraju je bio i ranije, i nije pokazao tako dobre rezultate kako misle da jeste. Ali da treba nagraditi promotivno-preventivni rad u timu porodične medicine, treba, i nismo mi tu različiti u stavovima.
Kad govorimo o tim razlikama, tu je i pitanje povećanja plata koje od Vas traže svi sindikati, a neki najavljuju i proteste. Hoće li biti povećanja i kolikog?
– Prvo moram da podsjetim da su plate u zdravstvu povećane, nakon deset godina, od 1. oktobra tako što je povećana cijena rada, a shodno koeficijentu je i nivo povećanja bio različit. Ono o čemu dalje možemo razgovarati i o čemu je bilo razgovora u skladu sa zaključkom Vlade iz septembra, jeste koji model želimo i možemo da primjenimo da unaprijedimo položaj onih koji nose najveći teret zdravstvenog sistema. Da bismo taj model uopšte napravili, počeli smo da razgovaramo sa sindikatima o zakonu o platama koji bi uredio prije svega takvu mogućnost, pa onda da vidimo i koji su to profili i kako njih da nagradimo, i na tom pravcu ćemo mi definitivno i ostati.
Žao mi je što se iznose netačne tvrdnje da radna grupa nije, u skladu sa zaključkom Vlade, uradila određeni dio posla. Jesmo odradili dio posla, a to koliko je neko zadovoljan time ili nije, je drugo pitanje. Očigledno je da očekivanja od ovoga nisu ista i zato sam počeo i razgovore pojedinačno sa sindikatima da pokušamo ta očekivanja da svedemo na neki zajednički nazivnik. Kada razvijemo adekvatan model, koliko god novca da ubacite, on će se adekvatno raspodijeliti, a cilj je da se, ako Vlada bude davala veća sredstva, zna gdje to ide. Dakle, jesmo opredijeljeni da i povećamo plate, razmišljamo o tome, ali na sistematičan i pravi način.
Da li obaveze u zdravstvu i dalje rastu? Šta je urađeno na osnovu Akcionog plana za osiguranje održivosti sistema?
– Imamo ustanove koje vuku probleme iz prošlosti koji im ne daju da finansijski stabilnije posluju i ustanove koje nemaju takvu vrstu problema, likvidne su i dobro posluju sa prihodima koje imaju. Prema akcionom planu su rađene određene analize i pokrenute neke inicijative, ali suštinsko pitanje izmirenja poreza i doprinosa i nekih aranžmana između zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja ćemo definitivno gledati da riješimo u 2020. Analizirali smo gdje su nam kritične tačke i Fond je dosta radio po pitanu uređivanja sistema, bilo da se radi o upućivanju pacijenata u inostranstvo ili funkcionisanju pojedinih zdravstvenih ustanova, ali naravno da može bolje i očekujem da ćemo bolje raditi u narednoj godini.
Socijalna i dječja zaštita
Ove godine je bilo velikih promjena u oblastima socijalne i dečje zaštite? Zašto?
– Od početka mandata plan je da se posvetimo tome da neke stvari koje radi ministarstvo dođu direktno do ljudi. I prvi sastanak nakon imenovanja je bio sa predstavnicima saveza i udruženja osoba sa invaliditetom i sve to je uticalo da smo se u ovoj godini posvetili prije svega socijalnoj i dječijoj zaštiti, a naredna će biti posvećena unapređenju sistema zdravstvene zaštite.
Fokusirali smo se na stanovništvo i došle su tri nove mjere koje će biti u primjeni od nove godine, a odnose se na pravo nezaposlenih porodilja na materinski dodatak, refundaciju sto odsto bruto plate za porodilje, te je uvedeno pravo naknade roditelju-njegovatelju ili njegovatelju. Promijenjena je i organizacija dječije zaštite. Zakonski je uređeno pravo lične invalidnine, gdje smo i osobama sa civilnim invaliditetom omogućili da dobiju nadoknadu i nećemo stati tu.
Pratićemo kako će se to sve realizovati i da li će biti prostora da u narednoj godini unapređujemo ta prava. Donijećemo i pravilnik koji će se odnositi na procjenjivanje statusa djece po pitanju dobijanja lične invalidnine, jer se često dešavalo da djeca koja boluju od rijetkih bolesti ne budu prepoznata kroz sistem, a nije nam to namjera. Krajnji cilj je i da roditelj-njegovatelj ili njegovatelj dobije status, a ne samo pravo u smislu novčane naknade i na tome ćemo sigurno raditi.
srpskainfo.com
