U godišnjem obavještenju o dodjeli ugovora za nabavku pogonskog goriva kompanije Nestro Petrol, objavljenom 13. januara ove godine za instituciju predsjednik Republike Srpske, navedeno je da je jednogodišnji period (15. juli 2018–14. juli 2019. godine) za ove namjene izdvojeno 182.364 KM.
Prostom računicom, to je 15.197 KM mjesečno, ili 607 maraka dnevno, za prosječno 25 radnih dana u mjesecu.
Ima li se u vidu činjenica da za službena putovanja van BiH predsjednica RS Željka Cvijanović koristi avion Vlade RS, da joj je na raspolaganju i vladin helikopter, otvara se pitanje koliki se broj službenih vozila i za koje potrebe koriste, koliko „gutaju“ goriva kada na dnevnoj osnovi troše više od 600 KM, odnosno, je li moguće da su doslovno svaki radni dan na cesti od nula do 24?!
S ovim pitanjem portal Inforadar se zvanično obratio Službi za informisanje Predsjednika RS, no i nakon više od dvije sedmice čekanja odgovor je izostao.
O kakvom rasipanju javnog novca se radi najbolje se može vidjeti ako se, primjera radi, kompariraju podaci o utrošku lož ulja koje se koristi za grijanje cijelog kompleksa Administrativnog centra RS (Vlada) i Narodne skupštine.
Naime, na osnovu dokumenata Nestro Petrola iz budžeta RS za takođe jednu godinu (19.11.2019-19.11.2020.) za ove namjene biće plaćeno približno isto, oko 180.000 KM. Iako je cijena ulja za loženje niža od cijena goriva za motorna vozila, imaju li se u vidu gabariti i kvadrature navedenih institucija – brojevi govore sami za sebe.
Srđan Traljić iz Transparency International BiH, naveo je da je ono što se može utvrditi jesu pozivi za tendere iz kojih se da iščitati da se već niz godina ide na ruku jednom dobavljaču. Naime, kao jedan od uslova tendera, navode se taksativno gradovi u kojima dobavljač mora imati benzinske pumpe, što, podvlači Traljić, automatski eliminiše ostale distributere nafte i naftnih derivata.
Otuda i ne čudi što se na posljednji tender javila samo jedna kompanija, Nestro Petrol.
Ana Lučić, potparol Centra civilnih inicijativa (CCI), takođe je kazala da se nisu bavili pojedinačnim stavkama u okviru budžeta kabineta RS.
„Ono što se mora kazati jeste da ne treba da se vodimo ciframa nego učincima rada onih koji troše budžetska sredstva. Dakle, ustanova ili institucija koja troši novac poreskih obveznika mora da postiže i određene rezultate. Jer oni koji u njima rade nisu tu radi sebe, radi toga da bi primali platu nego radi građana u čiju korist bi morali raditi“, navela je Lučić.
Prema njenim riječima, „BiH nije Švedska“ i nema toliko novca da bi oni koji vode institucije sebi davali komoditet da troše koliko smatraju da im je potrebno.
U ovoj godini budžet predsjednika RS iznosi 10,84 miliona KM. Od tog iznosa preko 2,7 miliona maraka biće utrošeno za plate i naknade ogromnog adiministrativnog osoblja za koje javnost ne zna šta radi. No, valja ovome dodati još jedan primjer bahaćenja javnim novcem.
Naime, u stavci rashodi budžeta predsjednika RS stoji i ona za izradu medalja za koju će biti izdvojeno čak 135.000 KM.
U budžetu postoji i stavka za humanitarne akcije, pokroviteljstva, izgradnju objekata za djecu i omladinu!? U iznosu od ukupno 4,5 miliona KM, što posebno otvara pitanje čemu služe ministarstva u Vladi RS kojima su socijalna politika i obrazovanje resorno dodijeljene?
Ma kako ovi podaci bili poražavajući, ima li se u vidu ukupna ekonomsko- socijalna slika to i nije neka novost.
Kabinet predsjednika RS među najrastrošnijim je u regionu, što posebno bode oči, dakle službi jedne teritorijalne i političke jedinice u okviru države BiH.
Kao primjer navest ćemo da budžet predsjednika Republike Hrvatske iznosi 5,12 miliona evra, dakle, manji je od onog predsjednice RS. I da na raspolaganju predsjedniku Srbije stoji tri puta manje novca nego što će ga ove godine potrošiti Željka Cvijanović, ili što ga je trošio njen prethodnik Milorad Dodik.
Budžet predsjednika RS, valja podsjetiti, je do dolaska Milorada Dodika na tu funkciju bio oko 5 miliona KM, da bi ga on već u prvoj godini mandata (2015. godine) udvostručio.
(Inforadar)
