Ukoliko Demohrišćani (CDU) i nakon idućih izbora budu formirali vlast, promjena pod nasljednikom Angele Merkel ne bi ni izbliza ličila na zaokret kakav se desio u SAD ili Velikoj Britaniji sa pojavom Donalda Trampa i Borisa Džonsona, piše Dojče Vele (DW).
Nešto kao kontinuitet, ali uz velike promjene, to u svakom slučaju obećavaju trojica kandidata za čelo CDU na odvojenim konferencijama za štampu. Ta trojica su bivši ministar za zaštitu životne sredine Norbert Retgen (54), premijer pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Armin Lašet (59) i današnji šef poslaničke grupe Fridrih Merc (64).
Sva trojica obećavaju da će se držati načela njemačke spoljne politike kada su u pitanju EU i NATO. Ponavljaju želju za jačanjem EU u svjetskoj politici i tijesnim savezom prije svega sa Francuskom. Još jedan stari zahtjev se čuo, da EU mora da radi na sigurnijim spoljnim granicama kako bi kontrolisala migraciju.
No ponavljanjem fraza da su ovo „turbulentna vremena“, doba Trampa i uspona Kine, kada Njemačka mora da preuzme važniju ulogu u svijetu, kandidati Retgen, Lašet i Merc ne mogu da pokažu u čemu se međusobno razlikuju, piše DW.
U nedjelju je na izborima u gradu-pokrajini Hamburgu CDU pao na istorijski minimum od 11 odsto glasova. Na istoku Njemačke je partija takođe ispod 20 odsto. U saveznom prosjeku to je 27 odsto podrške – iako ta brojka nikada nije bila manja, CDU je i dalje najjača stranka.
U skladu sa tim su se trojica kandidata predstavili kao zabrinuti čuvari nasljeđa Demohrišćana, ljudi koji će pokušati da odbrane plamen jedne velike narodne stranke čak i onda kada se partijska scena naokolo usitnjava.
Nijedan od kandidata ne želi da napusti politički centar – govore da se jasno treba razlikovati od krajeva spektra sa obje strane, Lijevice i desničarske Alternative za Njemačku (AfD). Ipak, ima različitih akcenata. Merc, čovjek iz krupnog biznisa, tako naglašava “konzervativno-liberalno”.
Zajedničko za svu trojicu je shvatanje da je CDU u posljednje vrijeme izgubio znatnu podršku prije svega među mladim biračima. Vjeruju da je potrebno povesti novu politiku prema klimatskim promjenama i izdvojiti više novca za obrazovanje.
Do izbora ostaju dva mjeseca. Na vanrednom kongresu 25. aprila 1001 će delegat iz cijele zemlje – osim Bavarske gdje konzervativni spektar pokriva sestrinska stranka CSU – izabrati novog šefa. Drugi konkurenti za Retgena, Lašeta i Merca za sada nisu na vidiku.
Sadašnja šefica stranke Anegret Kramp-Karenbauer obznanila je da se povlači nakon dešavanja u Tiringiji koja su pokazala da nema ujedinjenu partiju iza sebe. No ona insistira na još jednoj stvari – kaže da je neophodno da opet osoba koja rukovodi strankom bude ujedno kandidat za kancelara kako bi birači razumjeli šta i koga CDU nudi.
Redovni parlamentarni izbori bili bi tek najesen 2021. godine. Doduše, prije izbora kancelarskog kandidata, CDU se mora konsultovati sa bavarskom CSU i ne može se isključiti da će šef te stranke i bavarski premijer Markus Zeder tražiti da upravo on bude kandidat. Bavarci su bili kandidati konzervativaca svega dvaput, 1980. i 2002. godine.
Retgen, Lašet i Merc će se boriti za pol-poziciju. U jednoj analizi javni servis ZDF označava Lašeta kao favorita iz dva razloga – njega bi trebalo da podrži matični pokrajinski odbor, najveći u Njemačkoj. I, drugo, ministar zdravlja Jens Špan (39) je obznanio da se neće sam kandidovati i pozvao pristalice da glasaju za Lašeta. Ako Lašet pobijedi, Špan bi bio potpredsjednik stranke.
Špan važi za buntovnika u stranci. Mlad, homoseksualan i tvrdo konzervativan, on privlači stranačku omladinu, ali i dio konzervativnih delegata. Tako se odlično nadopunjuje sa umjerenim Lašetom koji među kandidatima najviše liči na nastavljača politike Angele Merkel.
Fridrih Merc takođe ima dobre šanse kao miljenik desnog krila i privrednika. Već je dobio i podršku odbora stranke u Berlinu.
Zanimljivo je da i Fridrih Merc i Norbert Retgen dolaze iz Sjeverne Rajne-Vestfalije kao i Lašet, ali da više bacaju oko na istočne dijelove zemlje. Merc se nada podršci delegata iz pokrajina koje su ranije činile DDR jer je tamo stanovništvo konzervativnije.
Retgen je takođe naglasio da ima razumijevanja za istočne Nijemce koji se od mirne revolucije 1989. do danas osjećaju „ostavljenim na cjedilu“. Kaže, bez zaštite države nastaje strah, a na strahu profitira desničarska AfD, posebno na istoku.
Dobro je za CDU što svi kandidati shvataju da se srozavanje partije neće zaustaviti ako ostane sve po starom, kaže politikolog Verner Pacelt za DW. No prije toga, dodaje on, CDU mora da bude načisto zašto bilježi pad podrške: „Zato što su otišli udesno ili, upravo suprotno, zato što su prepustili teren Alternativi za Njemačku?“
Pacelt je ipak skeptičan da će načelno ideološko pitanje biti riješeno u ova dva mjeseca. Jer, kako kaže, svi vrdaju oko te najteže teme i samo gledaju „šta im donosi većinu na stranačkom kongresu“.
Agencije
