Svijet ulazi u finansijsku krizu koja bi mogla biti veća od velike depresije, poručeno je u emisiji “Puls” BN televizije.
“Ekonomska kriza koja će da zadesi svijet biće veća od krize sa kojom se svijet suočio 2009. godine, a po razmjerama bi mogla da poprimi značaj i obim iz najveće svjetske recesije od 1929 – 1933”, smatra ekonomista Milenko Stanić.
“Kriza koja će nastupiti će jednako pogoditi i ponudu i tražnju i po tome će njena snaga biti najveća”, rekao je ekonomista Marko Đogo.
Ekonomista Jelena Trivić je rekla da je vlast Srpske usvojila neke njene prijedloge ekonomskih mjera, te da joj je zbog toga drago, bez obzira na napade koje je doživjela kada je te iste mjere predložila.
Mjere koje je preduzela Republika Srpska ne provode se efikasno, poručili su ekomisti.
Đogo kaže da se boji da i ukoliko BiH preživi prvi ekonomski udar, drugi udar ekonomija BiH neće moći da izdrži.
„Ako uzmete deset najbogatijih ljudi u BiH ili Srpskoj i vidite čime se oni bave, vidjećete da je većina uvoznici. Istovremeno, ako pogledate ko su najbogatiji ljudi u SAD, Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji, vidjećete da tih trgovaca koji se bave uvozom nema među prvih deset najbogatijih. Mi imamo strukturne probleme što je ova ekonomija izrazito nekonkurentna i što se bazira na uvozu i potrošnji, dok se proizvodnjom jako malo bavimo“, kaže Đogo.
Teško je prognozirati trajanje ekonomske krize jer to zavisi od epidemiološke situacije, navodi ekonomista Jelena Trivić. Ona tvrdi da će BiH biti teže da se nosi sa problemima jer je situaciju dočekala nespremna.
„Nismo rješavali strukturne probleme – reforma javne uprave, tržišta rada, javnih preduzeća i sve ono što prati i što je prije pojave virusa korona bio problem u BiH i Srpskoj“, rekla je Trivićeva.
Njen kolega, ekonomista Marko Đogo ističe da se već u januaru postojao podatak da je pad industrijske proizvodnje u Srpskoj u prošloj godini iznosio 11,7 odsto i da je pad izvoza iznosio 3 odsto.
„Naša kriza je počela prije virusa korona. Takođe, veoma je bitno da su izdvajanja za naše zdravstvo među najvišima u Evropi. Pitanje je kako se ta sredstva troše“, navodi Đogo.
Profesor Milenko Stanić kaže da mjere koje je Vlada Srpske preduzela, a koje se ogledaju u odgađanju plaćanja poreza nisu rješenje.
„To je samo odgađanje, kao i uzimanje kredita. To je preživljavanje. I druge mjere koje su u međuvremenu donesene u formiranju fondova koji bi trebalo da saniraju gubitke imaju za zadatak ne da traže izlaz već da ublaže posljedice.“
Uprkos svemu, vlasti ne odustaju od raskalašnog ponašanja, saglasni su ekonomisti.
„Mislim da predsjednica Republike Srpske mora što hitnije da uđe u proces izrade rebalansa budžeta. Recimo, samo njen kabinet troši 10-11 miliona. Samo tu se mogu ostvariti ogromne uštede. Da ne pričamo o drugim uštedama. Tu je helikopter za koji ne znamo šta se dešava…“
Stanić dodaje da sa takvim potezima nema napretka.
„Ako vam je javni sektor partijska struktura i državna birokratija nešto što nećete da dirate, istovremeno njihova potrošnja nema mjeru. I budžeti mnogo razvijenijih zemalja ne mogu da pokriju ovu administraciju koja je nataložena 20-30 godina i u BiH i u Srpskoj“, rekao je Stanić.
Dobar domaćin nikada ne bih odmah posegnuo za stranim kreditima, već bi izvor novca tražio u domaćim bankama, dodao je on objašnjavajući da bi jedan od izvora finasiranja mogla da bude štednja građana koju bi država iskoristila uz određenu kamatu. Time bi, navodi Stanić zaradili građani Srpske i BiH, a ne međunarodne finansijske institucije.
rtvbn.com
