Korona kriza će imati žestoke posljedice po bh. ekonomiju, koja će biti u manjku od blizu dvije milijarde maraka, ili 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, navodi se u najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda za BiH objavljenog u četvrtak.
Međutim, prema njihovim projekcijama, za koje su istakli da su preliminarne, očekuje se oporavak u narednoj godini i rast ekonomije po stopi od 3,5 odsto, te su istakli da će Instrument brzog finansiranja u vrijednosti od 330 miliona evra, koji je kupila BiH, ublažiti posljedice, za koje su rekli da će u 2020. godini biti ozbiljne.
“Pogođeni će biti svi sektori ekonomije, posebno oni dijelovi koji se bave uslužnim djelatnostima. Ljudski troškovi krize su takođe veliki i još rastu. Produžena recesija u EU bi mogla imati još jači uticaj tokom 2020. godine”, istaknuto je.
Dobra vijest, prema izvještaju MMF-a, je činjenica da je javni dug BiH na dovoljno niskom nivou da ovaj dodatni trošak i zaduživanje neće imati dugoročne posljedice, ocjenjujući da bi dug BiH nakon krize ponovo trebalo da počne da opada.
“Naša analiza održivosti duga u aneksu II izvještaja ukazuje na to da će dug ostati održiv čak i uz šokove koje je izazvao kovid-19 i trebalo bi da spadne na 26 odsto BDP-a do 2025. godine”, naglašeno je.
Ukazuju da će spoljno finansiranje uslijediti iz Instrumenata za brzo finansiranje u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, te iz izvora EU i Svjetske banke. Naglašavaju da će ova tri međunarodna partnera i ubuduće ostati glavni izvori podrške za BiH.
“Nakon što kriza prođe, vlasti bi trebalo da se vrate fiskalnim politikama koje su u 2019. godini stabilizovale dug za srednjoročni period”, naglašeno je u izvještaju.
Ponovo je naglašen stav MMF-a da ne treba dirati rezerve Centralne banke BiH, za koju ističu da je svojom monetarnom politikom značajno doprinijela stabilnosti finansijskog sektora BiH. Naglasili su da će smanjenje obavezne devizne rezerve u Centralnoj banci upumpati u sistem oko sto miliona evra, ili 2/3 procenta ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Za bankarski sistem kažu da je stabilan, ali da je potrebno nastaviti pažljivo pratiti dalji razvoj situacije.
Kratkoročne preporuke MMF-a su, kako su naglasili, nastavak sprovođenja ekspanzivne fiskalne politike, odnosno politike stimulisanja potrošnje, te davanje prioriteta potrošnji u oblasti zdravstva i usmjeravanju sredstava pogođenim kompanijama i sistemima socijalne zaštite.
“Treba očuvati stabilnost finansijskog sistema i valutnog odbora. Potrebno je često provjeravati likvidnost i poziciju kapitala u bankama. Potrebno je usvojiti zakon o osiguranju depozita, koji je odavno trebalo usvojiti i obnoviti kreditnu liniju Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se ojačao bankarski sektor”, naglasili su oni.
Nisu propustili ni da podsjete da je trenutni aranžman s MMF-om u zastoju te da je posljednji pregled obavljen u februaru 2018. godine, uključujući i jednogodišnju ekstenziju do septembra 2020. godine.
“Nijedan pregled poslije nije obavljen, uglavnom zbog produženog procesa formiranja vlasti nakon izbora u oktobru 2018. godine i spore implementacije reformi”, naglašeno je.
Antoni Delanoj, izvršni direktor MMF-a za BiH, i Cvetan Mančev, savjetnik izvršnog direktora, zahvalili su menadžmentu i osoblju MMF-a što su se pravovremeno odazvali pozivu BiH da pruže pomoć, ali nisu komentarisali činjenicu da se bh. vlasti i dalje ne mogu dogovoriti kako će raspodijeliti novac.
“Instrument brzog finansiranja će obezbijediti trenutno olakšanje i pomoć zemlji da prevlada šok koji je izazvao kovid-19. Vlasti će novac iskoristiti za povećanje potrošnje u zdravstvu, finansiranje ekonomskih mjera stabilizacije i olakšati podršku donatora da pojačaju povjerenje u valutni odbor”, rečeno nam je u MMF-u.
nezavisne.com