Zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj platile su u posljednjih šest godina 55,8 miliona maraka apotekama za „obradu recepta“!
U 2013. godini na ime ove „farmaceutske usluge“ apotekama je plaćeno 9,3 miliona KM, godinu dana kasnije 8,6 miliona, 2015. godine 9,3 miliona, 2016. godine 9,7 miliona, 2017. godine 9,8 miliona, a prošle 9,3 miliona maraka.
Farmaceutska usluga „obrade recepta“ povećana je 2009. godine sa 1,10 na 1,43 marke, što znači da je samo u prošloj godini izdato više od 6,5 miliona recepata, odnosno 17.860 recepata dnevno!
U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kažu da je povoljnija varijanta da se koristi farmaceutska usluga nego da se uvede apotekarska maloprodajna marža od 20 odsto koja je kao model plaćanja prisutan u nekim zemljama okruženja.
“Kao dodatno smanjenje troškova Fond je prije dvije godine uveo tromjesečni recept, odnosno da se na jednom receptu napiše terapija za tri mjeseca i kao takva mjera je već dala rezultate u smanjenju troškova. Primijetili smo da neki domovi zdravlja ne primjenjuju tu mogućnost”, kažu u FZO RS.
U Farmaceutskoj komori RS navode da je do poskupljenja „obrade recepta“ 2009. godine došlo zbog PDV-a. Od današnjih 1,43 marke po receptu, državi se vrati 0,21 KM, dok apoteke dobijaju gotovo isti iznos kao i prije povećanja – 1,22 KM.
“Fond zdravstvenog osiguranja RS planira da ukine plaćanje farmaceutske usluge uvođenjem e-recepta i integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, ostavljajući apoteke bez ikakvog vida nadoknade za usluge koje farmaceuti pružaju”, ističu u Komori.
Plata farmaceuta, dodaju u Komori, obezbjeđuje se iz marže koja je zakonom propisana i ograničena i iznosi 20 odsto od veleprodajne cijene lijekova. Marža se naplaćuje od građana kada kupuju lijekove koji nemaju režim propisivanja na recept, koji se ne nalaze na pozitivnoj listi Fonda ili kada sami snose troškove terapije.
“Poređenja radi, u Srbiji marža iznosi 12 odsto, u FBiH i Hrvatskoj 25 odsto, u Sloveniji od 25 naviše bez ograničenja, u Njemačkoj 40 odsto naviše u zavisnosti od pokrajine”, istakli su u Farmaceutskoj komori RS.
Spoljni član Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine Republike Srpske Neno Dobrijević smatra da je ovo nedopustiva praksa i da je to isto kao da bilo koji trgovac naplati obradu izdavanja fakture.
“Zamislite da u prodavnici kupite sve što vam je potrebno, prodavac vam izdiktira cijenu i onda vam još naplati izdavanje fakture. Ovo je više nego jasno otimanje para. Apoteke trguju lijekovima, a ne uzimaju novac na konto obrade fakture. Govorio sam o tome godinama, ali niko ne želi da sluša”, istakao je Dobrijević.
Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Slobodan Stanić naložio je 2013. godine Upravnom odboru FZO RS da preispita ovu odluku i da se jasno utvrdi na osnovu čega se naplaćuje „obrada recepta“.
“Postavio sam tada nekoliko pitanja na koje nikada nisam dobio odgovore. Šta je pravni osnov za plaćanje ove naknade? Da li je to zdravstvena usluga? Ako jeste, zašto se ne nalazi na cjenovniku FZO RS? Šta je kalkulacija naknade za farmaceutsku uslugu od 1,43 KM”, kaže Stanić.
On dodaje da je ova pitanja direktoru FZO RS postavila tadašnja predsjednica UO FZO RS Olivera Marković, ali da odgovore nikada nije dobio.
“Na sjednici UO FZO RS koja je održana u junu 2011. godine usvojen je Projektni zadatak „Povezivanje baza podataka timova porodične medicine u informacioni sistem za elektronsko propisivanje lijekova“. To je trebalo da omogući i smanjenje farmaceutskih usluga, ali se nije desilo”, pojašnjava Stanić.
Poznato je, dodaje on, da u većini apoteka lijekove ne izdaju farmaceuti, već uglavnom tehničari.
“Zašto se za svaki propisani recept plati 1,43 KM, odnosno zašto se svaka farmaceutska usluga plaća, a usluge doktora medicine i doktora stomatologije se plaćaju po principu solidarnosti koji je ujedno i jedan od osnovnih principa poslovanja FZO RS? To bi trebalo da se odnosi i na farmaceute”, istakao je Stanić.
capital.ba
