Pravoslavni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić – rođenje Isusa Hrista po julijanskom kalendaru.
Božić 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora i egipatski Kopti.
Ovaj datum se prvi put pominje kao praznik 336. u jednom rimskom kalendaru. Do 16. vijeka svi hrišćani su Božić slavili istog dana, nakon 1582, kada je Vatikan prihvatio Gregorijanski kalendar, pojavljuju se razlike.
Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio 40-odnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela. Običaj je da se za Božić napravi česnica u koju se stavlja zlatni novčić i koja se lomi rukama. Vjeruje se da će onaj ko u svom parčetu pronađe zlatnik imati sreće u nastupajućoj godini.
Osim toga, trpeza je bogata, a po običaju se na njoj nalazi i božićna pečenica.
Jedan od običaja je i da prvi gost na Božić, položajnik, dobije simboličan poklon.
U gotovo svim pravoslavnim hramovima održavaju se danas liturgije povodom Božića.
U Božićnoj poslanici patrijarh SPC Irinej je poručio da pravoslavnu vjeru treba čuvati po svaku cijenu, te da ne smijemo zaboraviti ni Staru Srbiju, odnosno Kosovo i Metohiju, jasenovačke i žrtve drugih stratišta.
Božić je, uz Božić je, uz Vaskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika, a slavi se tri dana.
