Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, rekao je da ofanzivna borba protiv virusa korona podrazumijeva da se u zajednici aktivno traže oni pozitivni na virus te da je naredni 21 dan ključan u borbi protiv epidemije.
“Očekujem da u naredni 21 dan budemo u boljem položaju nego što smo sada i da tada govorimo o kontroli epidemije, odnosno platou epidemije”, rekao je Šeranić, dodajući da bismo 1. maj mogli dočekati relaksiraniji.
U intervjuu za “Nezavisne” Šeranić ističe da se svake sedmice analiziraju mjere koje su preduzete te da se iz sedmice u sedmicu procjenjuje situacija, a u skladu s tim i reaguje. Takođe, naglašava da je prvih sedmica Republika Srpska imala jednu strategiju, ali da se sad prešlo na drugu.
“Procijenili smo kapacitete i to podrazumijeva aktivniji nadzor nad onima koji su pozitivni na virus korona kako bismo izbjegli situacije koje su se počele dešavati u posljednjoj sedmici, a odnose se na pojavljivanje porodičnih klastera, što nije neoubičajeno za pojavu virusa”, istakao je Šeranić.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se umjesto defanzivne pređe u ofanzivnu borbu protiv virusa korona. Šta to znači?
ŠERANIĆ: Znači da smo u posljednjoj sedmici, shodno mjerama koje smo donosili, došli u situaciju da treba da idemo aktivnije i da tražimo virus u zajednici, i to je aktivno epidemiološko istraživanje, u odnosu na pasivno, u kojem čekate da vam se pacijenti jave sa određenim simptomima. Procijenili smo kapacitete koje trebamo za takvu vrstu aktivnosti i to je podrazumijevalo aktivniji nadzor nad onima koji su pozitivni na virus korona kako bismo izbjegli situacije koje su se počele dešavati u posljednjoj sedmici, a odnose se na pojavljivanje porodičnih klastera, odnosno da se u jednoj porodici, što nije neuobičajeno za pojavu virusa, javlja više zaraženih nego što je slučaj samo sa jednim zaraženim koji je došao u kontakt sa virusom i zarazio se negdje u okviru same zajednice.
Znači, htjeli smo prije svega da uspostavimo aktivniji nadzor nad osobama pozitivnim na virus korona, a i kroz mjere karantina, kako na granici, tako i u lokalnim zajednicama, da uspostavimo aktivniji nadzor nad onima koji dolaze iz inostranstva i onima koji krše izolaciju. U pojedinim slučajevima mjere su bile restriktivnije, misli se na one koji krše izolaciju, i one takve treba da budu, a s druge strane, cilj nam je da kontrolom samih granica unaprijedimo segment i smanjimo mogućnost unosa virusa u RS u smislu otvaranja novih klastera, a da kroz aktivnosti u zajednici stavimo pod kontrolu one klastere koje imamo.
Kada je riječ o granici, stiče se utisak da je to riješeno, jer je sve manje onih koji dolaze, a i oni koji dođu pod većim su nadzorom. Šta je sljedeći korak u borbi protiv virusa?
ŠERANIĆ: Strategija se odnosila na tri aktivnosti. Prva je stavljanje granica pod kontrolu i znatno je smanjen broj lica koja su prešla granicu i koja su pod kontrolom. Druga je kontrola lica u samoj zajednici i to su sva ova ograničenja kretanja kako kroz smanjenje mogućnosti samog kontakta, tako i kroz obezbjeđenje fizičke distance, ali i grupisanja lica koja su epidemiološki značajna. Tu prije svega mislim na ona koja su pozitivna na virus korona. Treća je unapređenje kapaciteta u dijagnostici i liječenju ovog oboljenja.
Mjera je bila da u ove tri sedmice što više smanjimo pritisak na bolnice i broj lica koja će doći u bolnice kako bi kolege, zdravstveni radnici mogli lakše da se organizuju i da svima onima koji dođu u bolnice pruže adekvatnu njegu, i to je urađeno i radi se kontinuirano kroz podjelu na lakšu, srednje tešku i tešku kliničku sliku, odnosno one vitalno ugrožene. To su tri ključna pravca u kojima smo radili.
Suština mjera u regionu, a i u Evropi je da se smanji pritisak na zdravstveni sektor. Koliki broj zaraženih Republika Srpska može izdržati i može li se o tome uopšte govoriti na taj način?
ŠERANIĆ: Tu se uglavnom radi o procjenama. Ako pogledate današnje podatke, imamo 11 osoba starijih od 65 godina i koje prema podacima koji su dosad evidentni kroz epidemiološka istraživanja u svijetu predstavljaju najrizičniju grupu. Pored njih tu su i osobe koje boluju od hroničnih bolesti i to se pokazalo i kod nas jer su osobe koje su trenutno na respiratoru upravo te koje boluju od hroničnih oboljenja. Međutim, ako se bude zadržao ovakav trend u tim starosnim kategorijama obolijevanja osoba, a upoređujući ih s podacima iz svijeta koja imamo, onda nam je situacija relaksiranija, ali to ne znači da ne treba da se brinemo i da ne treba da budemo na oprezu jer svaki pojedinačni život je važan bez obzira na godine.
Sa tog aspekta ćemo pratiti i prilagođavati svoje mjere. U ovom trenutku smo spremni da bolnički odgovorimo svemu, ali ako pogledate sisteme Italije, Švajcarske, Španije, koji su znatno napredniji od našeg u smislu razvijenosti, ali i stručnog kadra, oni se podobrano bore kroz ovaj izazov.
Nijedan zdravstveni sistem u suštini, kada se pojavi epidemija, ne mora da bude i ne može da bude spreman na sve to, jer vi morate automatski da preraspoređujete kapacitete i da raspolažete onim što je najpotrebnije.
Možemo li mi doći u tu situaciju kao što su Italija ili Španija recimo? Ako se ne varam, mi smo daleko prije njih preduzeli neke restriktivne mjere.
ŠERANIĆ: Sve radimo da ne dođemo do toga. Iz sedmice u sedmicu procjenjujemo situaciju. Imali smo jednu strategiju, predvidjeli, vidjeli šta se dešava i automatski usvojili drugu strategiju pristupa kontroli. Kako teku ove mjere, nećemo, ali vrlo je to teško predvidjeti.
Kada je riječ o epidemiološkoj slici, u kojoj smo sada fazi? Možemo li govoriti u kojem pravcu će se stvari odvijati i kada mi možemo očekivati vrhunac epidemije?
ŠERANIĆ: Naša su sredstva sva usmjerena da u sljedeći do 21 dan pokušamo u potpunosti epidemiju staviti pod kontrolu. Zasad nam se dešava da imamo porodične klastere koji se pojavljuju i posljedično jedan do dva pozitivnih iz prijašnjih klastera. Očekujem da u naredni 21 dan budemo u boljem položaju nego što smo sada i da tada govorimo o kontroli epidemije, odnosno platou epidemije.
Dakle, ove mjere Republičkog štaba za vanredne situacije koje važe do 30. marta biće produžene?
ŠERANIĆ: I to analiziramo. Sada imamo situaciju koja je drugačija u odnosu na 14. mart, kada smo donijeli ove mjere. Sada u kontrolu u potpunosti stavljamo lica koja su pozitivna i ne puštamo ih, ne vraćamo ih u zajednicu, već ih stavljamo u jedan organizovan karantinski smještaj. U potpunosti stavljamo pod kontrolu granice i to nam omogućava da u nekim segmentima radi praktičnosti života drugačije redefinišemo te mjere. Te mjere donosi cijeli Štab i ne odlučujem samo ja o njima.
Imaju li vremenske prilike uticaj na širenje virusa? Često se mogu čuti informacije da se virus slabije širi kada je toplije vrijeme.
ŠERANIĆ: Preliminarna istraživanja pokazuju određene karakteristike samog virusa kada su u pitanju vlažnost prije svega i visina vanjske temperature i govore u prilog tome da, što je sredina vlažnija i temperatura viša, virus je nepostojaniji. To ima svoja objašnjenja u medicini, ali dok ne budu završene studije koje su dizajnirane tako da kažu kakve su karakteristike virusa i iz tih studija budu izvučeni zaključci koji će potvrditi relevantne međunarodne organizacije, vrlo je teško govoriti o tome. Svi se nadamo da će tako biti, pa i ja.
Šta je ključno u naredni 21 dan kako bismo stavili epidemiju pod kontrolu?
ŠERANIĆ: Najvažnije je da se ostane u svojim kućama. Ono što morate da uradite i obavite u toku dana, da to bude što kraće i uz poštivanje svih mjera preporuke kada govorimo o fizičkoj distanci i uopšte o socijalnom kontaktu. Oni za koje se laboratorijski kaže da su pozitivni, da ispoštuju sve preporuke koje se daju u smislu samih ograničenja. Sistem će sigurno raditi da se mjere poštuju i bićemo rigorozni po tom pitanju.
Da li to znači da bismo za 21 dan mogli znati dokle će ova situacija trajati?
ŠERANIĆ: Mi po sedmicama gledamo i pratimo i to jesu neke naredne tri sedmice. Da li ćemo tačno 21. dana znati kuda ćemo, teško je reći, ali je to procjena iz ovog trenutka. Mi radimo sa procjenama, ali one ne moraju uvijek biti onakve kakve se pokaže jer ne znamo šta će nam donijeti narednih 14 dana. To je naša odrednica kada očekujemo i koju tempiramo u ovom momentu, što ne znači da se neće promijeniti.
Dakle, već u maju bi moglo biti bolje!
ŠERANIĆ: Znam da tražite od mene odgovor da kažemo građanima kada će biti bolje, ali to je teško govoriti u ovakvim situacijama. Očekujem da bismo 1. maj mogli dočekati relaksiraniji.
BiH je jedinstven prostor, ali stiče se utisak da je Republika Srpska organizovanije ušla u cijelu ovu priču jer u Federaciji BiH ima problema od funkcionisanja kriznog štaba pa do toga da su kasnije uvodili neke mjere – zatvaranje škola, ugostiteljskih objekata itd.
ŠERANIĆ: Republika Srpska se organizovala na način i u skladu sa ustavnim nadležnostima. U nekoliko navrata sam rekao da ćemo mi bez obzira na sve ići na to da svojim mjerama zaštitimo građane Republike Srpske, a ukoliko te naše mjere pomognu bilo kojem građaninu u BiH, naravno da ćemo biti presretni. Kolege iz Federacije imaju takav način organizovanja njihovog zdravstvenog sistema, koji ja ne mogu da komentarišem. Znam da žele da što je moguće bolje odgovore izazovu, ali takve strukture su nam omogućile da na ovakve načine reagujemo. Sa kolegama u Federaciji sam u svakodnevnom kontaktu, svakodnevno razgovaramo o mjerama, bilo da se radi o onima na čelu kantonalnih organizacija koje se bave prevencijom virusa korona ili federalnim, i ja se nadam da će i oni što je moguće bolje, a što jeste njihova želja i namjera, odgovoriti na ovaj izazov.
Koliko će značiti to što je u Republici Srpskoj uvedeno vanredno stanje i šta ono konkretno znači?
ŠERANIĆ: Korona virus više nije stvar samo zdravstvenog sektora, on je stvar finansijskog, trgovinskog, turističkog i privrednog sektora i mi moramo biti operativniji. Ukoliko hoćemo da pomognemo, primjera radi, kroz moratorijum za prijavu poreza, onda morate izmijeniti zakon, a vanredno stanje omogućava donošenje odredaba koje će omogućiti da ove stvari, kada je u pitanju relaksacija kako privrede i građana zbog situacije kakva jeste, donesu, a da se kasnije u okviru NS RS one verifikuju. To nam pomaže da budemo operativniji, da društvu učinimo ustupke i lakše prebrodimo situaciju.
Dakle, vanredno stanje je više politička nego epidemiološka mjera?
ŠERANIĆ: I politička i epidemiološka.
Šta je danas lakše biti, epidemiolog ili političar?
ŠERANIĆ: I jedno i drugo ima dobre i loše strane i ima svoje izazove. Ne bih to poredio, to su stvari vezane za trenutnu situaciju. Vjerovatno da je teže biti epidemiolog u ovoj situaciji, a kad ne bude vanredna situacija i virus korona, mnogo je lakše biti političar.
Broj pozitivnih u odnosu na broj testiranih je oko deset do 15 odsto. Da li to znači da će, kad bude dnevno testirano hiljadu ljudi, recimo, opet biti taj broj pozitivnih?
ŠERANIĆ: U ovom trenutku mi nemamo kapacitete da testiramo 1.000 ljudi dnevno i rijetko koje države naše veličine to mogu. To mogu samo veliki koji imaju i ljudski i kapacitet u opremi. Mi imamo opremu koju imamo i ona je dovoljna za naš broj ljudi. Javnost mora da očekuje da će doći do porasta broja oboljelih jer mi ciljano tražimo pozitivne i epidemiolozi na terenu procjenjuju da li je u visokorizičnom ili niskorizičnom kontaktu bila osoba i na osnovu toga daju preporuke za testiranje. Masovno testiranje ne znači da će biti dobrovoljno i da građani kažu obezbijedite mi da se testiram. To se ne radi na taj način, da trošimo resurse, a da ne dođemo do podataka potrebnih u epidemiološkom istraživanju.
nezavisne.com
