Kada se u proljeće prošle godine mlada banjolučka liječnica Ivana Todorović odlučila prijaviti na međunarodni program iz javnog zdravstva na Tsinghua Sveučilištu u Pekingu, koji je tada bio 16. na svjetskoj ranking listi, a ubrzo će se popeti za još jedno mjesto, Kina i cijeli svijet bili su još daleko od pandemije opasnog koronavirusa.
Ivani su za prijem na prestižnu instituciju vrata širom otvorile dvije stvari: jedna su dobre ocjene iz indeksa, a druga angažman u studentskim organizacijama i projekti na međunarodnoj razini u kojima je sudjelovala skoro jedno cijelo desetljeće.
U kinesku prijestolnicu stigla je 19. kolovoza i prvi mjeseci prolazili su u uobičajenoj studentskoj rutini. Onda se koncem prosinca sve mijenja, ali će se ispostaviti kako s čisto stručnog aspekta nije mogla izabrati bolji trenutak za stjecanje znanja u dalekom svijetu.
U SRCU EPIDEMIJE
– Dolazak u Peking je ujedno za mene bilo prvo iskustvo putovanja na drugi kontinent, iskustvo studiranja na najboljem sveučilištu u Aziji, upoznavanje kineske kulture, stjecanje novih prijatelja iz cijelog svijeta i proširenje vidika u pogledu globalne kulture i vizija.
Nakon dolaska u Kinu nisam ni pomišljala da ću se naći u epicentru javno-zdravstvenog problema. Jedino što sam imala na umu prije dolaska u Kinu je da provjerim na Institutu za javno zdravstvo RS postoje li određene smjernice o neophodnom cijepljenju pri putovanju u Kinu/Aziju.
Činjenica da sam nazočila razvoju epidemije i imala priliku svjedočiti kako se sve odvijalo u zemlji koja je jedna od najjačih svjetskih sila i zemlja sa ekstremno brzim razvojem u znanstvenom i tehnološkom pogledu, prije svega zbog velikog ulaganja u istraživački rad i inovacije, pokazala mi je da ima veliki potencijal i u zdravstvenom sektoru kombinirajući multidisciplinarni i centralizirani pristup rješavanju problema – kaže dr. Todorović.
Ni u jednom trenutku nije pomišljala napustiti Kinu jer je, reći će, vjerovala kineskim institucijama da će uspješno riješiti epidemiju COVID-19.
– Kina je pokazala da ima jedan od moćnijih javno-zdravstvenih sustava u svijetu. Uspjeli su snažnom disciplinom nadmudriti širenje epidemije u tom istom obujmu iz Hubeija na njihove druge pokrajine. Milijarda i 400 milijuna ljudi su bili udruženi za isti cilj – pobjedu nad virusom, birajući i rigorozne mjere prevencije za dobrobit svih njezinih stanovnika i cijelog svijeta – ne krije svoje oduševljenje ova liječnica i posebno napominje kako na njezinu sveučilištu i kampusu, koji broje 100 tisuća studenata, osoblja, umirovljenih profesora i njihovih obitelji, uopće nije bilo slučajeva zaraze.
Izdvojit će dva faktora uspjeha. Prvi je bilo korištenje tradicionalnih, uobičajenih javno-zdravstvenih mjera koje su poznate i kroz povijest kao najefikasnije u sprečavanju širenja infekcije, odnosno prekidanje lanca prijenosa infekcije – izolacija, karantena, sprečavanje socijalne interakcije, dobra osobna higijena, nošenje maske ako je moguće. Za infektivne bolesti najbolje riješenje je presjeći lanac prijenosa infekcije.
Drugi je, pak, što je kineski zdravstveni sustav poslao u Hubei provinciju 200 tisuća medicinskih radnika da pomognu u liječenju oboljelih, da spase što više ljudskih života i presijeku transmisiju. Tamo su ostali više od 2 mjeseca, što bi teško mogla učiniti bilo koja druga zemlja.
KINEZI SLUŠAJU NAREDBE
– Na vrhu svega toga je snažan vladin aparat koji kontrolira zdravstveni sustav. Kada je naredba prisutna s vrha vlasti, jednostavno je svi prate i zato postoji velika disciplina i ljudi slušaju naredbe koji su njihovi lideri odredili.
To je pomoglo kontroli cijele situacije jer ovdašnji ljudi zaista poštuju nastavnike, profesore, stručnjake i vladu – još će dodati.
Iako iz svijeta dolaze brojne kritike na početnu reakciju Kine nakon otkrivanja prvih slučajeva, Todorović ne vidi što je ova zemlja mogla učiniti drugačije.
– Prvi zabilježeni slučaj pneumonije nepoznate etiologije je bio prijavljen u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) 31. prosinca 2019. godine.
Zdravstvena nacionalna komisija Kine podijelila je sve informacije vezane za epidemiju počevši od izvora infekcije do genetičke sekvence koja se koristi za razvoj dijagnostičkih testova 12. siječnja.
Kina je zemlja koja je imala već iskustvo s epidemijom 2002./2003. godine, i tada je počela u prosincu, a sve je završilo u kolovozu. Zbog toga su imali razvijen sustav i ograničavanje kretanja su vidjeli kao prvu opciju za Wuhan. Za obavještavanje svijeta i Kina, ali i Svjetske zdravstvene organizacije su morali imati validne, dokazane znanstvene činjenice. Vjerujem da su odluke koje su donesene, bile prije svega utemeljene na znanstvenoj bazi i u skladu s regulativama koje su izglasane od predstavnika svih zemalja u SZO-u.
Sve zemlje su mogle pratiti situaciju u Kini jer su svi mediji izvještavali o izolaciji u Wuhanu i izgradnji privremenih bolnica. Mnogi širom svijeta nisu ozbiljno shvaćali situaciju misleći da se radi o „običnoj gripi“. Mnogi to misle i danas. Teško je tražiti i pronaći krivca jer smo nekad krivi i mi sami – reći će naša sugovornica iz Pekinga i još dodati:
– Imala sam priliku vidjeti iz prve ruke kako su prvo nas kao studente u kampusu kontrolirali, a onda i izvan njega. Zaista su svi veoma ozbiljno shvatili instrukcije vlasti i maksimalno poštovali sva pravila od prvog dana bez ikakvih negodovanja od pojedinaca. Vjerujem da svaki sustav ima mana, ali njihov se pokazao prilično efikasnim u ovom slučaju.
BIT ĆE MANJE STRAHA PRED DRUGI VAL
A što je s drugim valom? Ozbiljni ljudi od struke diljem svijeta ga već odavno vide kao nečim posve izvjesnim, samo je pitanje vremena i odakle će krenuti.
– Ono što je sada drukčije nakon prvog vala epidemije jest da ljudi nisu toliko uplašeni kao prije jer postoji veliki broj oporavljenih pacijenata. Ljudi su sada samo puno oprezniji. Prate mjere prevencije i koriste maksimalno tehnologiju za praćenje kretanja populacije i mogućnost širenja infekcije. Najveći izazov za stručnjake i vlast je pronalazak idealnog rješenja za kontrolu asimptomatskih infekcija i za otkrivanje asimptomatskih pacijenata.
To je potencijalni problem za ovu pandemiju jer treba proći određeni broj dana dok se pojave simptomi kod nove zaražene osobe, a tada je jako teško utvrditi gdje se kretao i s kim je imao kontakt asimptomatski pacijent.
Teško je naći rješenje za pacijente bez simptoma jer ne znamo tko je inficiran i samim tim i nemamo rješenje za te prenosioce bez ikakvih simptoma. Najbolje što se može uraditi je održavanje udaljenosti od drugih ljudi određeno vrijeme pretpostavljajući da ste zaraženi tako da ne dovedete u rizik drugu osobu.
Zato mislim da je i nadalje jedino rješenje ono što rade vlasti u Kini, a to su karantena, izolacija, zabrana okupljanja i udaljenost od drugih ljudi ne samo za simptomatske, već i asimptomatske pacijente – ističe dr. Todorović.
TRI CJEPIVA VEĆ SE TESTIRAJU NA LJUDIMA
Prema njezinim riječima, u Kini trenutačno postoji šest velikih projekata za razvoj cjepiva. Već dva ili tri su u fazi testiranja na ljudima, a više se očekuje u sljedeća dva mjeseca.
– Prvo što stručnjaci moraju jest testirati sigurnost i zaštitu, odnosno učinkovitost cjepiva. To je sve u postupku, dakle još uvijek u ranoj fazi.
Najrazvijeniji projekt koji imaju je tamo gdje su već ušli u drugu fazu kliničkog ispitivanja, tako da će dobiti cjepivo prije ili kasnije.
Profesor Zhang Linqi s Medicinskog fakulteta mog Sveučilišta je uspio izolirati 200 monoklonskih antitijela. Njega osobno i laboratorij u kojemu radi posjetio je i kineski predsjednik Xi Jinping. Svi znači rade intenzivno pokušavajući doći do cjepiva što prije – veli Ivana.
Ona je 21. svibnja i obranila svoj master rad u sklopu 10-predmetnog poslijediplomskog studija. U njemu je analizirala faktore povezane s pušenjem cigareta u studentskoj populaciji na Sveučilištu u Banjoj Luci.
– Program je razvijen na ovom Sveučilištu uz veliku podršku kineskih vlasti s najvišom stipendijom koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja u sklopu YES stipendijske sheme. Do sada su imali veliki broj studenata iz cijelog svijeta, uključujući i veliki broj vladinih i nevladinih službenika, zaposlenih u javno-zdravstvenom sektoru.
Ove godine sam bila najmlađi student jer su uglavnom moje kolege imale 30 i više godina. Imali smo veliki broj profesora, asistenata i administrativnog osoblja koji su nam uvijek izlazili u susret.
Pristup je bio na interaktivnom učenju, prezentacijama, diskusijama, radionicama, odnosno konstantna stimulacija na istraživanju i praćenju aktualnih tema i otkrića – pojašnjava.
A koliko se cijeni njezina diploma pokazuje to što je odmah nakon obrane rada stigla ponuda za posao u kompaniji koja je lider u biotehnologiji u Kini. Preporučili su je upravo profesori sa Tsinghua Sveučilišta, a radit će na kliničkim istraživanjima iz oblasti reproduktivnog zdravlja, prenatalnoj dijagnostici i testovima za skrining novorođenčadi.
Kina je mladu liječnicu iz Banje Luke očito očarala u svakom pogledu i ušla u srce, tako da će povratak u rodni grad odgoditi za neku drugu životnu fazu.
Slobodnadalmacija.hr
