Svjetska banka (SB) je procijenila da bi na Zapadnom Balkanu, da vlade nisu uvele određene mjere, korona kriza gurnula najmanje 400.000 ljudi u siromaštvo.
Procjena Svjetske banke je i da bi taj broj bio čak i 950.000 u periodu od juna do avgusta, ako kriza potraje duže.
Viši ekonomista SB Trang Van Ngujen naglasila je da bi, imajući u vidu dalju neizvjesnost i drugi talas pandemije, situacija mogla biti još gora.
“Države su već preduzele određene korake i konkretne mjere, a osim toga i civilni sektor i međunarodne organizacije mogle bi da ulože dodatne napore da se pojedine praznine, kada je u pitanju pružanje socijalnih usluga, popune”, zaključila je ona.
Kada je u pitanju uticaj korona virusa na siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana, odgovorila je da će prihodi pretrpjeti jak udarac, posebno u sektorima koji budu najteže pogođeni krizom, a gubitak prihoda znači da će i veći broj stanovnika biti izložen siromaštvu.
“Čak i prije krize smo procijenili da otprilike jedna petina stanovništva u regionu živi u siromaštvu”, rekla je Tang Van Ngujen.
Prema njenim riječima, s jedne strane postoje porodice koje su već siromašne i koje zavise od prihoda koje imaju sedmično ili svakodnevno i oni će biti posebno pogođeni krizom.
“S druge strane, imate porodice koje su blizu siromaštva. One nisu prije krize bile siromašne, ali se oslanjaju na neka manje sigurna zaposlenja ili čak zaposlenje u neformalnom sektoru, pa im sada sa ovom krizom prijeti potpuna opasnost da pređu u kategoriju siromašnog stanovništva”, tvrdi Ngujen i dodaje da milioni ljudi iz ovog regiona rade u Evropi i šalju novac kući, a sada će i to vjerovatno biti pogođeno krizom.
U Crnoj Gori bi, zbog pandemije korona virusa, između devet hiljada i 20 hiljada građana moglo upasti u siromaštvo, ocijenila je Svjetska banka i dodala da bi efekat mogao biti i gori ako kriza potraje.
Ngujen je kazala je agenciji Mina-business, prenosi RTCG, da bi, u slučaju da se desi drugi talas pandemije i slična situacija ponovi do kraja godina, efekat mogao biti mnogo gori ako ne bude nikakvih vladinih politika.
“Sve to sugeriše da bi nivo siromaštva mogao da se vrati na nivo koji je u Crnoj Gori bio prisutan 2013. godine, čime bi se potpuno poništio sav napredak koji je ostvaren na tom polju”, rekla je Ngujen komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Kovida-19 na siromaštvo na Zapadnom Balkanu.
Na pitanje šta je crnogorska vlada preduzela kako bi smanjila rizik od siromaštva, Ngujen je odgovorila da je u početnoj fazi fokus bio da se zaštiti ekonomija i privreda i da se pruži podrška firmama kako bi se sačuvala radna mjesta.
Veoma su, smatra, bitni napori vlade da se smanji uticaj krize na gubitak radnih mjesta, jer se time onda smanjuje i mogućnost da više ljudi završi u siromaštvu.
Bilješke SB, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i, osim na siromaštvo, odnose se na oblast fiskalne politike, finansijskog sektora, tržišta rada i socijalne zaštite.
Istinito
