Mandatar vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić objasnio je način na koji je formirana nova vlada, navodeći da su se na početku opredijelili za racionalizaciju koja će dati odgovor na sve izazove. Zbog epidemije Kovida nije organizovao konferenciju za novinare već se obratio putem video-linka i podsjetio na sporazum nakon izbora da će vlada biti ekspertska.
– Prilikom dosadašnjeg rada opredijelili dmo se da prvi korak bude racionalizacija koja će dati odgovor na sve izazove koji su specifični za Crnu Goru. Da bismo to uradili mi smo napravili jedan specifičan model koji počiva na šemi koja podrazumijeva da su u fundamentu četiri dijela koja su vezana i odnose se na vladavinu prava i ono što najviše interesuje naše građane u tom dijelu će biti iskazana borba potiv korupcije i teškog i organizovanog kriminala. Drugio dio su finansije i ekonomija. Želimo da finansije budu stabilne a ekonomija tako održiva da vidimo boljitke svakim danom u svakom pogledu, rekao je Krivokapić.
“Sljedeći element koji mora da bude obrađen u okviru fundamenta je obrazovanje jer samo onaj koji ima znanje može biti na tržištu verifikiovan i vrednovan bez obzira da li je ovdje ili van Crne Gore. U periodu kada je naše zdravlje ugroženo virusom koji ne zaobilazi ni Crnu Goru taj fundament je četvrta karakteristika koja predstavlja zdravlje”, kazao je mandatar u obraćanju putem video poruke.
On je kazao i da “naša kuća vlade” počiva na sedam stubova, pet se odnosi na rad na polju evropskih integracija – i tu je prvi stub zelena ekonomija, drugi digitalna transformacija, treći je regionalna saradnja i povezanost, četvrti unaprjeđenje konkurentnosti.
– Peti stub po pravilu nije tako definisan, ali mi želimo da pokažemo poseban odnos prema svim socijalnim problemima i mi smo ga nazvali socijalna zaštita. Taj šesti stub je poznat kao društveno jednake šanse i sedmi stub dobrota upravljanja, kojim želimo da krenemo u proces integracija ka EU. U tom dijelu opredijelili smo se za 12 ministarstva iako smo u medijima različito posmatrani. Opredjeljenje zašto 12 vezano je za neke sisteme koji imaju dobre primjere prakse, prvenstveno Holandiju i Finsku, rekao je Krivokapić.
Dodao je da su vođeni metodom benčmarkinga, tehnikom koja se naziva afinitet i potrebama koje proizilaze iz godišnjeg izvještaja EK, kao i budućih kapitalnih projekata došli do 12 ministarstva.
To su, kako je naveo, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo kapitalnih investicija (sa energetikom i saobraćajem), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva zdravlja, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, koje je, kako kaže doživljeno kao “veliko ministarstvo”.
Tu su i Ministarstvo pravde, manjinskih i ljudskih prava i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo unutrašnjih poslova “sa težnjom da mu se pripoji Uprava policije, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova.
– Novo ministarstvo je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, koje označava direktnu okrenutost ka građanimna, privredi zainteresovanim stranama i onome što svi želimo – da vidimo kvalitet javne uprave koji zaslužuju naši građani, rekao je Krivokapić.
On je dodao da mediji zaslužuju posebnu pažnju i da medije “doživljavaju kao nekog ko sa njima treba permanenetono da komunicira, da ih kritukuje”.
– Da nam ukazuju ako nešto ne valja, a za nešto dobro ne očekujemo pohvale, one će biti iskazane kod građana koji očekuju boljitak i drugačiju Crnu Goru, kazao je Krivokapić.
BIOGRAFIJE BUDUĆIH MINISTARA
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Za ministra unutrašnjih poslova, Krivokapić je predložio advokata Nikolu Terzića.
Terzić je rođen 1984. godine u Podgorici gdje je i završio Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, a od 2013. radi u advokatskoj kancelariji Terzić – Živković.
Osim zastupanja u sporovima pred sudovima i državnim organima bavi se i konsultantskim uslugama iz oblasti privrednog prava, radnog prava i javnih nabavki.
Ministarstvo vanjskih poslova
Za novog ministra vanjskih poslova, Krivokapić je predložio još jednog mladog Podgoričanina, 36-ogodišnjeg diplomiranog politikologa Đorđa Radulovića.
On je završio Fakultet političkih nauka u Podgorici a govori engleski i ruski jezik.
U Ministarstvu vanjskih poslova radi od 2011. a februara ove godine imenovan je za direktora Direkcije za Evropsku uniju.
Bio je i zamjenik ambasadora Crne Gore u Rumuniji.
Ministarstvo pravde, manjinskih i ljudskih prava
Za ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Krivokapić je predložio Vladimira Leposavića, diplomiranog pravnika i član pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske, koji takođe ima 36 godina.
Leposavić je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a specijalizirao se u oblasti međunarodnih ljudskih prava na Pravnom fakultetu u Vašingtonu i doktorirao na temi međunarodne zaštite manjina 2016.
Autor je dvije monografije a u izdanju Matice srpske u Crnoj Gori, objavljena mu je knjiga “Uhvaćeni u vršenju svojih prava”.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja
Na mjestu ministra finansija i socijalnog staranja još ranije je bio viđen Pljevljak Milojko Spajić.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a ima i diplome brokera i dilera na tržištu kapitala.
Spajić je završio i studije Ekonometrike na Osaka Univerzitetu u Japanu, kao stipendista japanske vlade.
Zvanje magistra stekao je, takođe kao stipendista, u Francuskoj, a radio je i u velikim svjetskim kompanijama u Evropi, SAD i Japanu. Govori pet svjetskih jezika.
Ministarstvo kapitalnih investicija
Za ministra kapitalnih investicija, novog resora koji uključuje i saobraćaj i energetiku, Krivokapić je predložio Mladena Bojanića.
Nekadašnjeg poslanika i predsjedničkog kandidata opozicije na izborima 2018., na kojima je izgubio od Mila Đukanovića.
Bojanić je široj javnosti prije svega poznat kao ekonomski stručnjak, a devet godina bio je u rukovodstvu Saveza ekonomista Crne Gore.
Sa diplomom brokera i dilera na tržištu kapitala, jedno vrijeme pokrivao je i funkciju direktora Montenegroberze, ali i investicionog fonda Aktiva Integra.
Bio je poslanik Pozitivne Crne Gore, a nakon razlaza sa liderom Darkom Pajovićem i nezavisni poslanik, najpoznatiji po tome što je objelodanio aferu “Ramada”.
Ministarstvo ekonomskog razvoja
Na čelu ministarstva ekonomskog razvoja Krivokapić vidi magistra Jakova Milatovića.
On je nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Pogdorici magistrirao ekonomiju na Univerzitetu Oksford, kao stipendista britanske vlade, a radio je kao ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), prvo u Londonu a onda u Podgorici.
Radio je i za Dojče banku u Frankfurtu i NLB grupu u Crnoj Gori.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma
Redovni profesor Arhitektonskog fakulteta Ratko Mitrović predložen je za ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
U radnoj biografiji navodi da je diplomirao na Arhitektonsko građevinskom fakultetu Univerziteta u Nišu 1981. godine, da je bio angažovan na projektovanju, izgradnji i rekonstrukciji više destina različitih objekata visokogradnje te da je bio direktor gradnje Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
U posljednjih pet godina bavi se istraživanjima iz oblasti upravljanja projektima, novim tehnologijama i materijalima iz obnovljivih izvora energije.
Član je Tehničkog odbora Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Udruženja procjenitelja i Inženjerske Komore Crne Gore.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predložen je magistar Aleksandar Stijović koji radi u Institutu za šumarstvo Crne Gore.
U Vladi bi trebalo da budu i tri dame.
Ministarstvo zdravlja
Za ministarku zdravlja predložena je načelnica Odjeljenja Pulmologije Interne Klinike Kliničkog centra Crne Gore doktorka Jelena Borovinić Bojović.
Osnovnu i srednju školu završila je u Podgorici, a Medicinski fakultet u Beogradu.
Liječila je pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija tokom njegovog boravka u Kliničkom centru Crne Gore i o tome obavještavala javnost.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta
Za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Krivokapić je predložio Vesnu Bratić, vanrednu profesoricu Filološkog fakulteta u Nikšiću, koja je na mjestu predsjednice NVO “Ne damo Crnu Goru” naslijedila Krivokapića.
Bratić je rođena u Trebinju, a osnovu školu i gimnaziju je završila u Bileći.
Na Univerzitetu u Beogradu je magistrirala i doktorirala.
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija
Za ministarku javne uprave, digitalnog društva i medija Krivokapić je predložio Cetinjanku Tamaru Srzentić.
Živjela je, studirala i radila na četiri kontinenta, a najduže u Crnoj Gori, Engleskoj i Franuskoj.
Ima diplomu kalifornijskog Univerziteta, a potom je završila i master studije menadžmenta u administraciji u Filadelfiji.
Vijesti.me
