Korupcija predstavlja jedan od tri najvažnijih problema za trećinu građana BiH dok su nacionalna pitanja među najmanje važnim temama kojima prioritet daje tek oko 5% stanovnika Bosne i Hercegovine, podaci su istraživanja javnog mnjenja o percepciji korupcije koje je Transparency International u BiH (TIBH) predstavio na konferenciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije koja je održana danas u Sarajevu.
Nalazi posljednjeg istraživanja javnog mnijenja o korupciji u Bosni i Hercegovini[1] pokazali su da 37,2% građana vidi niske plate kao problem dok su među tri najvažnija pitanja sa kojima se svakodnevno suočavaju građani BiH odlazak iz zemlje (34,6%) i korupcija (34,2%). Sa druge strane, nacionalna pitanja predstavljaju jednu od najmanje bitnih tema kojoj tek 5,2% ispitanika pridaje značaj te su, uz javnu upravu (2,0%) i ostala pitanja (4%) ovi problemi manje važni za građane BiH.
“Korupcija jedna od najvećih prepreka za razvoj ove zemlje, smanjuje povjerenje u institucije, snižava kvalitet javnih usluga i odvraća strane investicije“ izjavila je Sara Lindegren, zamjenica ambasadorice Švedske na otvaranju konferencije.
Rezultati istraživanja koji su prezentovani na konferenciji „Između percepcije i institucionalnog odgovora: Suočavanje s korupcijom kroz zakone i praksu“ koju je podržala Švedska govore da skoro 10% građana podržava korupciju u nekom obliku a građani najviše korupcije primjete u zdravstvu (53,9%), policiji (43,1%) i pravosuđu (40,7%) dok se posebno ističe podatak da skoro trećina, odnosno 30,7% građana BiH smatra da je korupcija najzastupljenija u političkim strankama dok 80 odsto ispitanih smatra da su institucije koje bi trebale da se bore protiv korupcije neefikasne, što se odražava i na njihovu spremnost da tu pojavu prijave.
„Podaci nam jasno govore da građani smatraju kako vlasti i institucije nisu uradili ništa na unapređenju što se korupcije tiče, što je vidljivo i iz podataka o nivou efikasnosti i povjerenja u institucije.“ komentarisala je rezultate istraživanja Ivana Korajlić, direktor Transparency International u BiH, dodajući kako „građani smatraju da se ne vrijedi ni uključivati u borbu i prijavljivati korupciju jer smatraju da se ništa neće desiti po njihovim prijavama – jednostavno si se pomirili sa činjenicom da se odluke donose na način da idu u interes pojedincima ili grupacijama bliskim vlasti“ zaključila je Korajlić.
Istraživanje pokazuje da je percepcija korupcije u očima građana u porastu pa je tako 63% ispitanika izjavilo da je stepen korupcije u BiH veoma visok što je rast u odnosu na 2019. kada je tu ocjenu dalo 61% ispitanika čime su potvrđeni nalazi mnogih istraživanja koja prate stepen korupcije u BiH, kao što je TI Indeks percepcije korupcije – CPI po kom je ona na rekordnom nivou u BiH i bilježi stalan rast.
Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH ocijenio je da je “korupcija pošast koja je postala model ponašanja u bh. društvu“ dodavši da, kao prvi čovjek VSTV-a smatra da pravosuđe nije dalo pravi odgovor u borbi protiv korupcije „Tužioci ističu da je relativno mali broj postupaka pokrenut od nadležnih policijskih agencija, više je to po prijavama građana ili novinarskim izvještajima“ zaključio je Lagumdžija.
„Osnovna odlika visoke korupcije i organizovanog kriminala su organizovanost, koordinacija i efikasnost“ izjavio Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS dodavši kako te kvalitete nisu pristune u institucionalnom sistemu koji bi trebalo to da prati i da se protiv bori.
Na konferenciji su se razmatrali i izazovi koji prate proces unapređenje borbe protiv korupcije u BiH gdje je zakonski okvir, odnosno njegova neadekvatnost identifikovana kao glavni problem u ovoj oblasti. Tu se prije svega misli na izmjene Zakona o VSTV-u koje su takve da ne omogućavaju potpunu transparentnost i odgovornost institucija i nosilaca pravosudnih funkcija, dok je primjena i ovako lošeg zakona onemogućena jer nije još uvijek nije uspostavljen odjel za provjeru imovinskih kartona sudija i tužilaca.
*Istraživanje rađeno na uzorku od 1220 ispitanika na teritoriji cijele BiH
