Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu liste evropskih zemalja pogodnih za poslovanje, navodi se u publikaciji Evropske komore.
Ona se pozicionirala na pretposljednje, 45. mjesto, a ispod nje se nalazi samo Ukrajina.
Kada je region u pitanju, prema ovoj listi Srbija se nalazi na 37. mjestu, Hrvatska se zadržala na 29. poziciji, dok najveći pad na listi bilježi Crna Gora, koja je prošle godine bila na 30. poziciji a sada je zauzela 33. mjesto. Slovenija se nalazi na 22. mjestu i najbolja je u okruženju.
Stručnjaci smatraju da politička nestabilnost u zemlji u velikoj mjeri doprinosi lošem plasmanu.
Takođe, smatraju da investitori prilikom analiza o mogućnostima ulaganja konsultuju i svjetske liste o lakoći poslovanja, na kojima BiH loše stoji, ali, upozoravaju, tu poziciju treba uzeti s rezervom jer se u analizama koriste podaci za samo jedan grad, najčešće glavni grad određene zemlje.
“Ono što u najvećoj mjeri utiče na privlačenje stranih investicija su i poslovno okruženje i politička stabilnost, efikasan rad javne uprave i vladavina prava”, pojasnio je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju proces registracije poslovnih subjekata, tu je RS osnivanjem jednošalterskog sistema, za razliku od FBiH, kako kaže, napravila značajan iskorak i smanjila vrijeme, troškove i potrebnu dokumentaciju za osnivanje preduzeća.
Istakao je da ono što je potrebno jeste siguran sistem, prepoznatljiva stimulativna i stabilna poreska politika, jer svaki ozbiljan investitor planiranjem posla nekoliko godina unaprijed želi tačno da zna kolika su opterećenja, odnosno izdvajanja po svim osnovama.
“Međutim, mi se ne možemo pohvaliti tom stabilnom poreskom politikom jer je činjenica da nam se i fiskalni, ali i parafiskalni nameti stalno mijenjaju, odnosno da često dolazi do novih opterećenja na privredu”, dodao je Blagojević.
Naglasio je da je važan segment i adekvatna radna snaga, čiji nedostatak svakim danom sve više pravi probleme privrednim društvima koja već posluju u RS.
Ako se poredimo sa zemljama u regionu, navodi Blagojević, jedna od njihovih prednosti su veći podsticaji.
Naglasio je da je prilikom privlačenja stranih investicija potrebno voditi računa o sektorima privrede i područjima za ulaganje, ali posebno i o ulagačima, jer, kako kaže, neka iskustva pokazuju da su pojedini investitori, nakon izvlačenja određene koristi, napuštali ovaj region i ostavljali probleme iza sebe.
Rekao je da je, kada su u pitanju sektori za ulaganje, pored postojećih neiskorištenih ili nedovoljno iskorištenih prirodnih resursa, potrebno stimulisati ulaganja u nove tehnologije i razvojne projekte.
“Ono što je sigurno jeste da su nama potrebne investicije. Tu ne mislim samo na strane investicije, već je od posebne važnosti podsticati domaća ulaganja”, kazao je Blagojević.
On je dodao da je jedan od osnovnih načina za podršku ulaganju unapređenje poslovnog ambijenta, kao i smanjenje i ukidanje određenog broja fiskalnih i parafiskalnih nameta, koji guše privredu.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, rekao je da investitori prvenstveno gledaju na koordinaciju političke stabilnosti, odnosno, kako kaže, kada je BiH u pitanju – nestabilnosti.
“Sve one teme koje mi imamo posljednjih godina kada je politička situacija u pitanju samo odbijaju investitore, jer oni zaista ne žele da ulažu u zemlju gdje postoje takve priče. Za razliku od BiH, imamo primjer ekonomskog napretka Srbije zahvaljujući ulaganjima Turske”, ističe Hadžić.
Naglasio je da prilikom ulaganja postoje i razni ekonomski parametri, a to su podaci koliko se firma može brzo otvoriti, kakvi su nameti, te, kada se to sve sagleda, smatra Hadžić, ne iznenađuje što je BiH na pretposljednjem mjestu ove liste.
“Mi nemamo perspektivu da će biti bolje u nekom narednom periodu ukoliko naši političari ne pokažu da ova zemlja ima viziju i bolju perspektivu za budućnost”, zaključuje Hadžić.
Danska je najbolja evropska zemlja za poslovanje, a Ukrajina je i dalje na začelju liste 46 ukupno ocjenjivanih država.
nezavisne.com
