Ako želimo privredni iskorak, moramo napraviti rezove bez obzira na to koliko oni bili teški. Budemo li išli linijom manjeg otpora, nećemo napraviti rezultat, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Pero Ćorić, direktor Privredne komore Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, privrednici vjeruju u dobru volju Vlade RS da krene u reforme, ali da je pitanje koliko će one biti uspješne s obzirom na to da je javni sektor nagomilan radnicima zbog kojih proces rasterećenja privrede ide usporeno.
Dijalog Vlade i privrednika nikada nije bio intenzivniji. Sastanci i pregovori su gotovo na dnevnom nivou. Kada će radnici i građani osjetiti neke značajnije efekte te saradnje?
ĆORIĆ: Efekti mogu proizaći samo iz dobrih zakonskih rješenja i rasterećenja privrede. Imamo uvjerenja da će doći do zakonskih izmjena koje se odnose na poreze i doprinose, a zatim da će doći i do izmjena Zakona o porezu na dobit, te nekoliko drugih zakonskih rješenja. Naš interes je da se krene u detaljnu analizu parafiskalnih nameta i propisa koji smetaju privrednicima da bi se ukinuli.
Imate li neki primjer?
ĆORIĆ: Naknada za šume iznosi 0,07 odsto od ukupnih prihoda preduzeća bez obzira na to kako ono poslovalo, čak i ako je u gubitku. Slovenija je to ukinula, kao i Srbija, dok je Hrvatska to svela na minimum. Ne sporimo da su sredstva za reprodukciju šuma neophodna, ali su prevelika, a pitanje je koliko je naših šuma reprodukovano i koliko smo uradili po tom pitanju jer znamo kakvo je stanje u šumama. Treba da se pogledamo u oči jer ako hoćemo privredni iskorak, moramo napraviti rezove bez obzira na to koliko oni bili teški. Budemo li išli linijom manjeg otpora, nećemo napraviti rezultat.
Spisak zahtjeva je prilično dug. Koliko je, po Vama, Vlada spremna da ih ispuni?
ĆORIĆ: Vidimo da ima dobre volje i da se premijer dobro razumije u privredu. Pitanje je samo koliko će, u ovim okolnostima, svoju dobru namjeru moći realizovati uz splet drugih otežavajućih okolnosti. Davanja su ogromna, a javni sektor nagomilan. Javna preduzeća su neefikasna i opterećena velikim brojem radnika. Broj zaposlenih u februaru ove godine u odnosu na isti period prošle se u prerađivačkoj industriji smanjio, ali se, na primjer, u “Elektroprivredi RS” povećao za devet odsto.
Komora je odlučila da i sama školuje kadar za potrebe tržišta poput vozača i pekara. Kako napreduje ta priča?
ĆORIĆ: Mi smo prošle godine formirali edukativni centar jer u posljednje vrijeme nije bilo sastanka na kojem privrednici nisu iskazali problem nedostatka kvalitetne i stručne radne snage. Napravili smo ustanovu za obrazovanje odraslih s ciljem da one kadrove koji nisu u skladu s potrebama tržišta prekvalifikujemo. Bitno nam je da te ljude neko odmah zaposli jer ne želimo da se oni obrazuju dva puta, a da nemaju gdje da rade. Za sada je verifikovano 11 programa. Dok se srednje škole ne prilagode tržištu, radićemo tako.
Sve više se zagovara dualni sistem obrazovanja. Da li je on primjenjiv kod nas?
ĆORIĆ: Po meni, taj sistem neće zaživjeti tako skoro. Pregovaramo s Ministarstvom prosvjete i kulture RS da idemo s pilot projektom povećanja obima praktične nastave u privrednim društvima, gdje bi se slično modelu dualnog obrazovanja uvezale škole, poslodavci, učenici i Ministarstvo, koje će to sve objedinjavati. Kroz kvalitetne pravilnike, to bi na neki način trebalo da se postavi na zdrave noge i da se vidi kako funkcioniše da bi se nakon toga dualni sistem mogao uvesti u srednje obrazovanje po ugledu na Austriju i Njemačku. Ako gledamo BiH, dobar primjer je Goražde, koje je po privrednom razvoju iznad prosjeka BiH. Nema razloga da jedan takav sličan koncept ne prođe kod nas.
RS je kroz projekte zapošljavanja od 2007. godine potrošila preko 100 miliona maraka. Da li se novac mogao pametnije potrošiti?
ĆORIĆ: Dosta tog novca je otišlo za zapošljavanje u javnom sektoru i mislim da je tu napravljen promašaj i dvostruka greška. Ta sredstva su otišla u neproduktivne svrhe, gdje smo nagomilali ljude. Oni koji su ušli u javni sektor kao pripravnici, uglavnom su tu ostali. Povećali smo obaveze prema javnom sektoru i umanjili mogućnost za rasterećenje privrede. Mislim da su se ta sredstva mogla pametnije iskoristiti kroz ulaganje u nove tehnologije i znanja. Takođe, Zavod za zapošljavanje treba rekonstruisati iz korijena i izbaciti socijalnu komponentu.
Italija je u recesiji, a Njemačka privreda gotovo da i ne raste. Generalno, na nivou EU rast je veoma mali. Koliko je to opasno po privredu RS, s obzirom na to da znamo da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner?
ĆORIĆ: Svaka mala promjena na tim tržima će za nas biti ogromna. Posebno su izložene izvozno orijentisane firme koje nemaju alternativna tržišta.
Šta nam govore brojke? Šta bi trebalo da nas zabrine, a gdje postoji razlog za optimizam?
ĆORIĆ: Većina parametara za prva dva mjeseca je negativna. Izvoz je smanjen i spoljnotrgovinski deficit je za dva mjeseca povećan za nekih pet miliona. Ohrabrujuće je to da su javni prihodi porasli.
nezavisne.com
