Agencija za bankarstvo Republike Srpske objavila je registar naknada koje banke u Srpskoj naplaćuju klijentima.
Na ovaj način klijentima su na jednom mjestu dostupne informacije o vrsti i visini naknada koje banka naplaćuje, prenosi RTRS.
Posljednjih nekoliko godina, otkako su banke izuzetno likvidne, a kamatne stope u padu, cijene naknada svake godine bilježe rast.
U 2016. godini na bankarske usluge građani Srpske potrošili su 80.8 miliona maraka, 2017. godine ta cifra rasla je za 12 miliona.
Povećanje je nastavljeno i u prošloj godini, kada su prihodi od platnog prometa dostigli rekordnih 100 miliona maraka.
Kada je riječ o podacima za ovu godinu, za prvih šest mjeseci, na bankarske naknade potrošili smo 50.3 miliona maraka.
Agencija za bankarstvo još je prošle godine izdala preporuku bankama koje su imale značajniji rast prihoda od platnog prometa, da koriguju visinu naknada i svedu ih na nivo koji neće odstupati od pravila struke. Sudeći prema zaradama, efekta nije bilo.
Predrag Mlinarević, sa Ekonomskog fakulteta Istočno Sarajevo, smatra – registar, izrađen po ugledu na onaj Narodne banke Srbije, trebalo bi da podstakne konkurenciju, bar u teoriji.
“Što se tiče uticaja koje će to imati na odluke klijenata pri odabiru banaka, predstoji da vidimo, iz prostog razloga što mi nemamo visoku finansijsku pismenost stanovništva”, kaže Mlinarević.
Potez Agencije za bankarstvo, u Udruženju banaka smatraju hvale vrijednim.
Berislav Kutle iz Udruženja banaka BiH kaže – rast kredita u BiH trenutno iznosi od 6 do 7 odsto, što nije dovoljno, pa se banke okreću nekamatnim poslovima.
“Banke traže sve mogućnosti, kako povećati nekamatni prihod, sve ono što nije vezano za direktni bankarski posao koji se zove kreditni odnos”, dodaje Kutle.
Mnogo bi efikasnije bilo, smatraju ekonomisti, kada bi banke imale obavezu da klijenta obavijeste o tome koliko i kojih naknada su platili tokom godine.
Da li je ušteda na stavci “naknade”, razlog da se klijenti pozdrave s bankom? Za građane je to uglavnom jednostavno pitanje – idu tamo gdje je jeftinije.
Podaci u registru biće periodično ažurirani, jer se cijene naknada nekada mijenjaju svaki drugi dan. Poenta registra nije njihovo ograničavanje, koje na otvorenom tržištu ni ne može da se uvede. Poenta je podsticanje konkurencije i odgovornog finansijskog ponašanja građana.
U registru se nalaze podaci o naknadama koje naplaćuju sve banke u Srpskoj. S obzirom da je riječ o desetinama usluga i osam banaka, izdvojili smo samo neke.
Npr.otvaranje tekućeg računa u svim bankama je besplatno. Međutim, njegovo mjesečno održavanje u nekim bankama je besplatno za pojedine kategorije, poput studenata ili penzionera, pa do dvije i po marke za ostale.
Plaćanja putem elektronskog bankarstva takođe se različito tarifiraju. Za sume do 100 maraka u jednoj banci platićete pola marke, u drugoj 60 feniga, a u trećoj čak marku i 15 feniga.
Registar je dostupan na internet stranici Agencije za bankarstvo Republike Srpske, u sekciji pod imenom “Za korisnike finansijskih usluga”.
Dakle, sve informacije koje su klijentu potrebne da bi odlučio s kojom bankom želi da ima posla, sada su dostupne na jednom mjestu.
