Indikatori koji mjere nivo ekonomskog blagostanja u zemljama, pokazuju da je Bosna i Hercegovina uz Albaniju na evropskom dnu, pokazuju to podaci Eurostata.
Oni pokazuju da BDP po stanovniku za BiH, izražen u standardu kupovne moći, za 2018. iznosi 31 odsto prosjeka EU. Po ovom kriterijumu, BiH je zajedno sa Albanijom, koja ima isti omjer, posljednja u Europi.
Od zemalja iz regije, Slovenija ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 87 odsto prosjeka EU, slijedi je Hrvatska sa 64 odsto, Crna Gora sa 58 odsto prosjeka EU. Za ovim zemljama zaostaje Srbija koja je na 39 odsto prosjeka EU i Sjeverna Makedonija sa 37 odsto.
Iako se BDP po stanovniku često koristi kao pokazatelj nivoa blagostanja u zemljama, on nije jedini takav indikator. Alternativni indikator blagostanja, koji bolje odražava stanje u domaćinstvima, je stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku. Ona je prema podacima Eurostata u 2018. godini za BiH iznosila 41 odsto prosjeka EU.
Po ovom kriterijumu BiH je nešto bolja od Albanije gdje je ovaj omjer 39 odsto, ali se zaostaje za svim drugim zemljama u regionu i ostalim evropskim zemljama.
Ekonomista Admir Čavalić je rekao da komparativni podaci poput ovih, naročito uzimajući u obzir da ih objavljuje Eurostat, najbolje oslikavaju stanje ekonomije jedne zemlje.
– Bitno je odmah navesti da se podaci odnose na 2018. godinu, međutim ništa se u tekućoj godini nije desilo što bi značajno promijenilo odnos navedenih. BDP, odnosno BDP per capita, je najbolja mjera ekonomskog uspjeha jedne zemlje i izražava stanje potrošnje, investicija i izvoza. Pošto je riječ o apsolutnom iznosu, opet naglašavam, da je dosta korisnije za potrebe javnosti i donošenja ekonomskih odluka raditi ovakve komparacije – u odnosu na druge države ili pak shodno protoku vremena (stopa rasta) – pojasnio je Čavalić.
Dodao je da Stvarna individualna potrošanja (SIP) je korisna mjera kako bi se komparirali odnosi materijalnog blagostanja građana različitih zemalja.
– SIP podrazumijeva dobra/usluge koje su predmet stvarne (ne planirane, niti nužno finansirane) potrošnje od strane pojedinaca. U tom smislu je i značaj ove mjere jer niveliše razlike između zemalja shodno činjenici da se neka dobra/usluge mogu trošiti bez njihove kupovine (Eurostat navodi da to može biti obezbjeđeno od trećih strana poput organizacija civilnog društva, država itd.). U kontekstu cijena i potrošnje, Bosna i Hercegovina ima svojevrsno ekonomsko prokletstvo odnosno kombinaciju tri faktora – nizak životni standard (za razliku od Luksemburga), malo tržište (za razliku od Njemačke) i veoma nerazvijenu transportnu infrastrukturu (za razliku od svih zemalja EU) – naglasio je Čavalić za Radiosarajevo.
Prema njegovim riječima, ove pretpostavke, plus stanje ekonomije u BiH, objašnjavaju zašto su građani BiH među najsiromašnijim u Evropi.
– Takođe, ova komparacija pokazuje da smo dosta daleko od ekonomske konvergencije u odnosu na EU i da je potrebno raditi na značajnijim reformama, ali i daljem otvaranju našeg tržišta prema Zapadu, ali svakako i ostalim zemljama regiona i svijeta. Podaci pokazuju i da postoji značajna ekonomska nejednakost između zapadnih i istočnih zemalja EU, što je veliki problem za dugoročno funkcionisanje zajednice. Neki od uspješnih primjera, u odnosu na istorijske podatke su Irska i Češka. Slovenija svakako, u odnosu na naš region – zaključio je Čavalić.
radiosarajevo.ba
