Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić najavio je da će ova institucija, najvjerovatnije do kraja marta, dobiti međunarodnu donaciju za vrhunsku biometrijsku opremu, vrijednu oko pola miliona KM.
“Od određene partnerske bezbjednosne agencije očekujemo da do kraja marta dobijemo visoko sofisticiranu biometrijsku opremu putem koje ćemo biti u prilici da u roku od dva minuta utvrdimo identitet osobe koju obrađujemo ili intervjuišemo. To će nam omogućiti i pristup bazi podataka ilegalnih migranata i na taj način ćemo moći da automatski otkrijemo i krenemo u otklanjanje eventualnih bezbjednosnih izazova ili prijetnji”, rekao je Ujić.
Do sada je, ističe on, proces uzimanja i razmjene biometrijskih podataka sa bezbjednosnim agencijama u BiH i inostranstvu bio veoma složen i spor, a sada će to biti mnogo brže i efikasnije, pri čemu će i inspektori ove službe u mobilnim timovima na terenu moći da koriste tu opremu.
Ujić podsjeća da je tokom proteklih godina Služba evidentirala kontinuirano povećanje legalnih migracionih kretanja u BiH za oko 20 do 25 odsto što je, kako je naveo, s aspekta BiH bilo dobro jer je riječ o poželjnom prilivu stranih gostiju, stranih studenata…
“Međutim, od prošle godine imamo problem ilegalnih migracija za koji je, prema jednim BiH bila spremna, a prema drugim nije, mada ja, govoreći u ime institucija BiH i službe kojom rukovodim, mislim da smo, s obzirom na kapacitete i resurse kojim raspolažemo, odgovorili svom zadataku. Samo u prošloj godini Služba je registrovala i uzela biometrijske podatke od 24.000 ilegalnih migranata”, precizirao je Ujić.
On dodaje da je kriza krenula od marta prošle godine talasom migranata preko Crne Gore i istočne Hercegovine, a kasnije se prelila na takozvani drinski pojas, od Višegrada do Bijeljine.
Prema njegovim riječima, aspekt bezbjednosti najvažniji je za svaku zemlju, pa tako i za BiH, pogotovo ako se ima u vidu ta brojka od 24.000 ilegalnih migranata koji ulaze u BiH i u kojoj se zadržavaju od sedam do 30 dana, a ponekad i duže, jer su zemlje u okruženju, posebno Hrvatska, zatvarale svoju granicu radi migrantske krize.
“Ono što tvrdim sve vrijeme i što i danas ponavljam jeste da migrantni ne žele da trajno ostanu u BiH, ona za njih nije obećana zemlja, a teritorija BiH samo je tranzitno područje ka njihovom cilju, zemljama EU”, kategoričan je direktor Službe za poslove sa strancima.
Ujić pojašnjava da je tokom prvog migrantskog talasa 2015. godine veliki broj članova migrantskih porodica već tada stigao u zemlje EU i te porodice su se tamo snašle, a prema podacima Službe – od pomenutih 24.000 migranata, njih čak 80 odsto zna svoju destinaciju, državu i grad u EU, i kreće se ka svojim porodicama, koje ih finansijski i logistički podržavaju sve vrijeme njihovog puta.
On smatra da je najbitnije da tokom prolaska i kratkotrajnog zadržavanja migranata na teritoriji BiH nije bilo većih bezbjednosnih prijetnji, mada su dolazili, najčešće, iz Sirije, Pakistana, Avganistana…
“Zahvaljujući efikasnoj saradnji Službe za poslove sa strancima sa ostalim agencijama za zaštitu zakona na nivou BiH i u entitetima, ali Evrope i svijeta, uspjeli smo da otkrijemo sva lica koja predstavljaju potencijalnu prijetnju po bezbjednost u BiH i da ih odvojimo i izolujemo u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu, nakon čega je uslijedilo njihovo protjerivanje iz BiH i zabrana ulaska u BiH. Broj tih lica nije veliki, jer se ne radi samo i izbjeglim i raseljenim licima, nego je tu bilo riječi i o ekonomskim migrantima, pa čak i članovima takozvanog ‘Isila’, dakle govorimo o mješovitim migracijama”, navodi Ujić.
Najveći problem sve vrijeme, upozorava on, predstavlja utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata, jer oni u 99 odsto slučajeva u momentu otkrivanja nemaju kod sebe nikakva identifikaciona dokumenta.
Prema njegovim riječima, drugi, takođe, bitan segment djelovanja Službe prema ilegalim migrantima svakako je humanitarni aspekt, u skladu sa svim konvencijama o zaštiti ljudskih prava, pri čemu je Služba sve vrijeme imala pomoć nevladinog sektora iz BiH, ali i međunarodne zajednice.
“U privremenim prihvatnim centrima u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu trenutno se nalazi oko 4.000 migranata i smatram da je to naš maksimum i da BiH više ne treba da širi smještajne kapacitete za tu kategoriju, koja u tim centrima ima adekvatnu zdravstvenu zaštitu, osnovne higijenske uslove za privremeni boravak, hranu, lijekove, odjeću… Možda je i ovaj broj prevelik, i lično smatram da bi ga trebalo smanjiti s ciljem ubrzanja protoka ilegalnih migranata kroz BiH, a ne stvarati uslove za njihovo zadržavanje”, navodi Ujić.
On poručuje da institucijama BiH ne treba finansijska pomoć sa strane da stvaraju uslove za boravak migranata u BiH, nego za jačanje kapaciteta nadležnih službi organa za prevenciju ilegalnih ulazaka u BiH.
Prema njegovim riječima, najviše doncija Službi stiglo je od Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a i Savjet ministara je odobrio prijem 12 novih inspektora koji su pojačali terensku kancelariju u Trebinju, jednu od ukupno 16 terenskih kancelarija u Službi za poslove sa strancima BiH.
Ujić precizira da je ukupna donacija IOM-a iznosila oko 500.000 KM, namijenjenih za smještaj pomenutih 12 inspektora, angažman 12 dodatnih inspektora, računarsku opremu, novi moderni server i dva kombi vozila.
On naglašava da je i Vlada Bugarske donirala 75.000 KM koji su namijenjeni za rekonstrukciju Imigracionog centra u Istočnom Sarajevu, čiju su opremu i namještaj u velikoj mjeri uništili migranti koji su ovisnici o teškim opojnim drogama.
“I pored, toga, mi i o tim ljudima vodimo brigu i obezbijedili smo im, u saradnji sa Bolnicom ‘Srbija’ i Domom zdravlja Istočno Sarajevo, adekvatnu ljekarsku pomoć i podršku, ukključujući i lijekove za njihovu hospitalizaciju i smirenje, a sve to mnogo košta. Migrant koji ne traži ljekarsku pomoć košta nas oko 30 evra dnevno, koliko košta smještaj, hrana, higijenska sredstva, odjeća…”, rekao je Ujić.
On dodaje da se ove godine od EU očekuje oko pet miliona KM, koji će biti namijenjeni za jačanje tehničkih kapaciteta Službe, kao i Granične policije BiH, a Služba pomoć očekuje i od Fronteksa, koji bi trebalo da donira čitače otisaka prstiju, u vrijednosti od oko 150.000 KM.
Agencije
