Građani Bosne i Hercegovine posjeduju 1.185.000 komada oružja, od čega su 353.000 raznih pušaka, pištolja i drugog oružja registrirane i u posjedu su legalno, dok se procjenjuje da su čak 832.000 komada različitog naoružanja u ilegalnom posjedu.
Podaci su ovo iz analize Centra za sigurnosne studije BiH, rađene u svjetlu predstojećih zahtjeva Evropske unije prema našoj zemlji u pogledu količine ubojnih sredstava na ovim prostorima.
Kako je za “Avaz” rečeno u Centru za sigurnosne studije, u analizi su korišteni podaci organizacije “South East Europe Small Arms Control” (Kontrola lakog oružja u jugoistočnoj Evropi, SEESAC). Ova organizacija radi pod okriljem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP).
Osim za BiH, podaci su prikupljani i za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Hrvatsku i Albaniju, a sve radi promoviranja stabilnosti i poboljšanja nacionalnih kapaciteta za kontrolu vatrenog oružja, zakonodavstva o oružju i uništavanju velikih zaliha koje još postoje u regionu.
Po količini oružja, BiH se među ovim zemljama nalazi na drugom mjestu, a neslavno, prvo mjesto drži Srbija, sa 2.791.000 komada oružja. Od tog broja, u Srbiji je 1.186.086 komada registrirano, dok je 1.532.914 u nelegalnom posjedu građana. Srbiju i BiH po količini naoružanja kod stanovništva prati Hrvatska, gdje je, prema ovoj analizi, ukupno u posjedu građana 576.000 komada, od čega je 390.000 registrirano, a nacrno građani drže 186.000 komada ubojnih sredstava.
Slijedi Makedonija sa 621.000 komada naoružanja, a od tog broja tek je 169.687 komada u legalnom posjedu, dok se procjenjuje da je 451.313 komada neprijavljeno. Na Kosovu građani posjeduju 436.000 komada oružja, a tek je 43.206 registrirano, dok, prema analizi Centra, 392.794 komada oružja drže nelegalno. Mali broj od ukupnog oružja u posjedu stanovništva prijavljen je vlastima u Albaniji, pa je tako od procijenjenih 350.000 komada, u registru tek 65.747, dok su 284.253 komada u nelegalnom posjedu. Najmanje količine oružja u regionu evidentirane su u Crnoj Gori, gdje ima ukupno 245.000 komada, od čega je 103.536 registrirano, a 141.464 komada građani nisu prijavili.
Neven Kazazović, vojno-politički analitičar, komentarišući za „Avaz“ ove cifre, kazao je da su one zabrinjavajuće.
“To ne povećava sigurnost. Naprotiv, smanjuje je i narušava. Vidite da se to oružje stalno pojavljuje i u nekim slučajevima ispliva na površinu. Svjedočimo da se oružje može kupiti ilegalno za veoma malu sumu novca, pa čak i automatske puške, i to zasigurno nimalo ne doprinosi sigurnosti”, kazao je Kazazović.
U analizi Centra za sigurnosne studije naglašeno je da pitanje oružja koje posjeduju građani na ovom području ostaje jedno od prioritetnih za Evropsku uniju. Navedeno je i da su u pravcu smanjenja i bolje kontrole oružja poduzeti i određeni koraci te da EU u tom smislu poziva na efikasniju saradnju između vlada balkanskih zemalja.
Avaz
