Svrha PISA istraživanja nije takmičenje između zemalja, već praćenje trendova kroz vrijeme i uvid u podatke uporedive na međunarodnom nivou, što omogućava da zemlje, ekonomije i obrazovni sistemi uče jedni od drugih, ističu iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje – APOSO, koja je vodila ovaj proces u BiH.
Zato su, dodaju, u saradnji sa Organizacijom za ekonomski razvoj i saradnju – OECD, objavljene i preporuke za BiH, koje su proistekle iz tih rezultata, a najavljuju da će se u narednom periodu govoriti o tome kako da se one i realizuju.
Najvažnije preporuke su, ističu iz APOSO, razvoj čitalačke pismenostina na svim nivoima obrazovanja, počevši od najranijeg doba, sa primjenom zajedničkog jezgra definisanog na ishodima učenja, zatim prevazilaženje poteškoća u nastavnom procesu i okruženju za učenje, jačanjem nastavničkih kompetencija i zadovoljavanjem učeničkih potreba za učenjem i sticanjem znanja i vještina, te razvoj novih elemenata strategije ocjenjivanja na državnom ili nižim nivoima radi ojačavanja procesa evaluacije i praćenja ishoda učenja.
Već za desetak dana planiraju i stručnu konferenciju i radionicu na kojoj će se raditi na konkretizaciji prvih koraka za primjenu preporuka.
– APOSO će nastaviti da radi na lobiranju za učešće BiH u PISA istraživanju i 2021. godine, kako bi se postigao kontinuitet koji donosi dugoročnu korist. U tom smislu, apeluje se na Predsjedništvo BiH da hitno odobri potpisivanje ugovora o učešću, kako bi se na vrijeme ispoštovali jako strogi rokovi i procedura OECD – saopštili su iz ove agencije, dodajući da se na dobijene rezultate testiranja ne može uticati, ali da svako u svom domenu može da učiniti sve kako bi se pokrenule potrebne reforme i unaprijedilo obrazovanje.
Osvrćući se na činjenicu da su objavljeni rezultati PISA 2018 testiranja za BiH izazvali velike reakcije u javnosti, podsjećaju da su rezultati pokazali da su 15-godišnjaci iz BiH daleko ispod međunarodnog prosjeka, te su nisko rangirani i u regionalnom okviru.
– U istraživanju PISA 2018 je BiH učestvovala prvi put, a uzorak je obuhvatio 6.480 petnaestogodišnjaka, od čega 3.148 djevojčica i 3.332 dječaka, iz 213 osnovnih i srednjih škola, javnih i privatnih, koji predstavlja kompletnu populaciju petnaestogodišnjaka iz BiH. Ispitanici su pokazali veoma nizak nivo čitalačke pismenosti, pismenosti iz matematike i prirodnih nauka. Prosječni petnaestogodišnjaci u BiH u vrijeme testiranja su po postignućima bili na na nivou dvanaestogodišnjaka OECD prosjeka – podsjećaju iz Agencije.
Minimalan nivo postignuća ne dostiže čak 58 odsto učenika u matematici, 54 odsto u čitanju, te 57 odsto u prirodnim naukama, a istovremeno, manje od 1 odsto učenika postiglo je maksimalne rezultate.
Istovremeno, svaki drugi učenik u BiH nema sposobnost da razumije i interpretira različite vrste tekstova.
srpskainfo.com
