Ministarstvo prosvete i Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja započeli su pripremu jedinstvenih udžbenika za nacionalne predmete – istoriju, geografiju i srpski jezik i književnost. To znači da će udžbenici za ove predmete svih izdavači morati da imaju jedinstvene sadržaje.
– Od ove godine u Zavodu postoji i sektor za predmete od nacionalnog značaja, koji se bavi upravo zaštitom i unapređivanjem ishoda i revizijom programa za predmete i teme od nacionalnog značaja. Taj sektor blisko sarađuje sa Republičkim pedagoškim zavodom u Republici Srpskoj, na temama koje možemo nazvati “kanonom” za nacionalni identitet, a to su – ćirilica, Kosovski boj, Sveti Sava, Veliki rat – kaže za Novosti dr Zlatko Grušanović, direktor Zavoda.
On najavljuje i da će Srbija i Republika Srpska već sljedeće godine zajedno uraditi priručnik, a planirane su i obuke nastavnika.
– Ukoliko naredne godine budu obezbjeđeni uslovi za ovu ideju, imaćemo već dobrim djelom urađene teme od nacionalnog značaja – ističe Grušanović.
Komentarišući skandal sa udžbenikom istorije u kom se veliča danak u krvi i odgovarajući na pitanje ko je kriv za ovako grube propuste, on pojašnjava da je riječ o udžbeniku iz 2011. godine iz kog buduće generacije neće učiti, jer je u toku pregled i odboravanje novih udžbenika.
Kako bi se izbjegle greške u tim novim udžbenicima za treći i sedmi razred, Grušanović ističe da u ovom trenutku veliki broj njegovih kolega detaljno pregleda nove udžbenike, kako bi bili što kvalitetniji.
– Ipak, ukoliko se, i pored svega, greške pojave, ne bi bilo prvi put da se udžbenik povuče iz upotrebe. I za to postoji procedura. Od toga ne treba praviti senzaciju, ako želimo stvarno da obrazovanje bude bolje. Grešaka će uvijek biti, niko nije bezgrešan i najlakše je tražiti i osuđivati. Meni je važna namjera i trud ljudi koji su u komisijama da stvarno urade svoj posao valjano. Ukoliko se i poslije silnih gledanja potkradu greške, uvijek se mogu ispraviti, a i udžbenici povući iz upotrebe – navodi Grušanović.
Na kritike da je iz udžbenika izostavljeno mnogo važnih stvari, da su nacionalne teme skrajnute, da su udžbenici loše napisani, Grušanović kaže da prije svega treba shvatiti da reforma obrazovanja predstavlja pomjeranje težišta sa programa na ishode:
– Težište se stavlja na funkcionalno znanje. Nastavnik planira ishod, umjesto “prelaženje” gradiva. Imamo više nego jasne ishode (i teme) vezane za nacionalni identitet, eto u pomenutom sedmom razredu postoji ishod koji propisuje “da će učenik na kraju godine biti u stanju da prepozna nacionalne vrijednosti i njeguje kulturno-istorijsku baštinu.”
Novosti
