Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS rekli su nam da je Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske koji je stupio na snagu kao i Zakonom o posredovanju, zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti stvoren uslov za razdvajanje sticanja statusa nezaposlenog lica od prava na zdravstveno osiguranje o trošku Republike Srpske.
“Naime, suština izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske jeste da nezaposlenost više nije osnov za prijavu na osiguranje, kao što je to bio slučaj. Republika Srpska na neki način slijedi primjere zemalja iz okruženja, jer ni u jednoj drugoj zemlji u okruženju nezaposlena lica, izuzev onih koji primaju novčanu naknadu od Zavoda za zapošljavanje, ne ostvaruju pravo na zdrvstveno osiguranje po osnovu nezaposlenosti”, rekli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju definisani su osnovi za prijavu na zdravstveno osiguranje, a po prvi put, daje se mogućnost da osnov za prijavu na osiguranje bude starosna dob, specifična bolest, lica bez prihoda i slično, ukoliko ne postoji nijedan drugi osnov za prijavu na osiguranje.
“Pored 17 osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje kao što su zaposlenost, zemljoradnici, penzioneri, korisnici socijalne pomoći, vjerski službenici, profesionalni sportisti, izbjegli i raseljeni, porodice poginulih boraca, RVI i slično, za građane koji nisu aktivni tražioci posla i koji su do sada po osnovu nezaposlenosti ostvarivali pravo na zdravstveno osiguranje, izmjenjeni Zakon o zdravstvenom osiguranju predvidio je 13 podosnova za prijavu na zdravstveno osiguranje ukoliko ne postoji nijedna druga mogućnost prijave na osiguranje u okviru glavnih osnova za prijavu”, pojašnjavaju iz Fonda.
Riječ je o sljedećim podosnovama:
– Djeca do 15 godina života, školska djeca i studenti do kraja školovanja najkasnije do 26 godine života;
– Žene u vezi sa planiranjem porodice, trudnice i porodilje do 12 mjeseci posle porođaja;
– Lica starija od 65 godina života;
– Lica sa invaliditetom;
– Lica u stanju mentalne retardacije;
– Lica bez prihoda;
– Lica koja žive sa HIV infekcijom ili koja boluju od AIDS-a ili drugih zaraznih bolesti koje su utvrđene posebnim zakonom kojim se uređuje oblast zaštite stanovništva od zaraznih bolesti;
– Lica koja boluju od malignih bolesti, hemofilije, šećernih bolesti , psihoze, epilepsije, multiple skleroze, cistične fibroze, reumatska groznica;
– Lica u terminalnoj fazi hronične bubrežne insuficijencije
– Oboljela, odnosno povređena lica kojima se pruža hitna medicinska pomoć;
– Lica u vezi sa davanjem i primanje ljudskih organa, ćelije i tkiva;
– Lica oboljela od rijetkih bolesti koje utvrđuje Institut za javno zdravstvo;
– Lica u stanju vigilne kome;
“U zavisnosti na koji način će se prijaviti na zdravstveno osiguranje za svaki od ovih podosnova predviđena je i dokumentacija koju je potrebno dostaviti. Primjera radi, za lica bez prihoda, potrebna je potvrda nadležne institucije da ne ostvaruje prihode i slično. Za trudnice i porodilje koji nemaju nijedan drugi osnov, potrebna je ovjerena izjava da ne ostvaruju nijedan drugi osnov za prijavu na osiguranje, mišljenje nadležnog doktora i slično. U pripremi je i informacija za osiguranike u kojoj će biti detaljno objašnjeno šta je sve potrebno od dokumentacije za svakih od ovih podosnova”, pojašnjavaju iz Fonda.
Građani su nam se javljali sa pitanjem da li će u ostvarivanju zdravstvenog osiguranja biti problem ako osoba ima nekretninu na svoje ima.
“Кada su u pitanju nekretnine koje građani imaju na sebi to se ni do sada nije gledalo kada su se lica prijavljivali na zdravstveno osiguranje, niti je to bila prepreka za prijavu na zdravstveno osiguranje. Imovina koju građani posjeduju ne smatra se prihodom, izuzev ako od nje ostvaruju profit i na takav način su registrovani, tako da pozivamo građane da se informišu u svim našim poslovnicama i kod naših zaštitnika prava, kako bi se spriječilo širenja dezinformacija”, ističu iz Fonda.
Zakonom je ostavljen prelazni period do kraja februara 2020. godine kako bi se razdvojile evidencije, a osiguranici mogli nesmetano da ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu.
“U konkretnom slučaju to su lica bez prihoda, odnosno ona koja nisu osigurana po nekom drugom osnovu, a pri tome nisu u stanju da sami plaćaju zdravstveno osiguranje. Na ovaj način trebalo bi se spriječiti i zloupotrebe sistema, jer je dosadašnja praksa pokazala da postoje mnogi koji ostvaruju prihode po raznim osnovama, formalno nezaposlena lica ili rade u inostranstvu, a ostvaruju prava, odnono liječe se na teret svih onih osiguranika koji plaćaju doprinose u Republici Srpskoj”, ističu iz Fonda.
Napominju da će sva lica bez prihoda i dalje imati zdravstveno osiguranje na teret Republike Srpske kao i do sada i u tom smislu jedina je promjena što će ovo pravo ostvarivati direktno u Fondu umjesto Zavoda za zapošljavanje.
“Sa druge strane, lica koja su po raznim osnovama ostvarivali prihode, a nisu bila obavezno osigurana imaju mogućnost da se lično uključe u obavezno zdravstveno osiguranje, a ne kao što je sada bio slučaj, da ovo pravo ostvaruju na teret društva”, kažu iz Fonda i dodaju da bi izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju Fond bi trebao da dobije jasniju sliku o strukturi osiguranih lica, jer su, ističu, mnogi nezaposlenost koristili kao osnov za osiguranje, a da pri tome, nisu aktivno tražili posao.
“Zakon, takođe, ima i humaniji pristup prema osjetljivijim kategorijama društva kao što su trudnice, porodilje, stariji od 65 godina, oboljeli od malignnih i rijetkih bolesti, jer se daje mogućnost da po osnovu godina, posebnog društvenog statusa, te bolesti budu prijavljeni na osiguranje, što do sada nije bio slučaj”, pojašnjavaju.
(Buka)
