Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je danas u Sarajevu da su loši uslovi rada i niske plate gorući problem u BiH, te dodala da su u vrhu agende vlada Srpske i Federacije BiH suzbijanje sive ekonomije i nastojanja da se rad na crno legalizuje i svede na formalan rad.
Mišićeva je na regionalnoj konferenciji “Zapošljavanje – nijanse sive na zapadnom Balkanu: regionalne perspektive o otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta”, istakla da je Sindikat spreman da traži najbolja rješenja, jer će sve politike i priče postati besmislene kada BiH izgubi ljude, s obzirom na to da se zemlja suočava sa odlaskom kvalifikovane radne snage.
Ona smatra da je malo urađeno na zapošljavanju mladih, iako su socijalni partneri u Republici Srpskoj radili različite projekte.
“Sve je to malo i nedostatno. Možemo da pričamo, ali je gorući problem odlazak kvalifikovane radne snage, a osnovni razlog su niske plate i loši uslovi rada jer od prosječne plate za sebe i svoju porodicu u Republici Srpskoj ne možete obezbijediti osnovne potrebe u 21. vijeku”, rekla je Mišićeva.
Ona kaže da bi rasterećenja plata morala ići u korist radnika.
“Treba prestati gajiti sivu ekonomiju i početi oštro i žestoko sankcionisati one koji ne poštuju zakone. Inspekcija treba da radi svoj posao”, rekla je Mišićeva i ukazala da su u vrhu agende, kako Vlade Srpske, tako i Vlade Federacije BiH, suzbijanje sive ekonomije i nastojanja da se rad na crno legalizuje i svede u formalan rad.
Ona je navela da su rezultati slabi jer je i dalje više od trećine budžeta u sivoj zoni, odnosno poslodavci koji rade nelegalno pune svoje džepove.
“Radnici su nezaštićeni – nisu prijavljeni, ne mogu ostvariti nijedno pravo. Zbog toga trpe i budžeti, a prije svega penzioni i zdravstveni fond. Kako se suprotstaviti radu na crno krupno je pitanje, a nepoštivanje zakona ključna je karika u svemu. Treba pooštriti inspekcijske kontrole i zatvarati firme u kojima rade radnici na crno jer se mora djelovati represivno”, rekla je Mišićeva.
Ona je dodala da je Republika Srpska u fazi donošenja novog zakona o inspekcijama.
Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju /RCC/ Majlinda Bregu ukazala je, otvarajući konferenciju, da je zapadni Balkan proteklih godina zabilježio mješovit napredak kada je riječ o ekonomiji i tržištu rada.
“Prema zvaničnim podacima, više od 700.000 radnih mjesta otvoreno je u proteklih sedam godina, ali se istovremeno nastavlja odliv kadra u alarmantnim razmjerama”, upozorila je Bregu, ističući da dio stavnovništva zapadnog Balkana nije imao korist od poboljšanja na tržištu rada tokom protekle dekade.
“Samo u 4,3 odsto slučajeva u novostvorenim radnim mjestima u regionu su se zaposlili mladi”, rekla je Bregu.
Direktor Međunarodne organizacije rada /ILO/ za Centralnu i Istočnu Evropu Markus Pilgram upozorio je da su mladi u potpunosti zanemareni kada je riječ o 700.000 novootvorenih radnih mjesta.
“Cilj nam je otvaranje radnih mjesta za mlade, te da se omogući njihovo zapošljavanje kako bi se spriječio odlazak visokokvalifikovane radne snage. Slika pozitivnih trendova je zamagljena. Stopa nezaposlenosti je smanjena, ali ne zbog dobrih politika, nego zbog demografije i činjenice da imamo stara društva i manji broj ljudi na tržištu rada”, rekao je Pilgram.
On je ukazao da su različite analize pokazale da ogroman broj mladih žena u regionu nema mogućnost da brine o svojoj djeci i da nađe odgovarajući posao.
“Preporuka je da se treba više uložiti u institucije poput vrtića i produženih boravaka u školama koje bi omogućile majkama da ostvare karijere”, rekao je Pilgram.
Šef Odsjeka za domaće tržište rada u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH Siniša Veselinović istakao je pozitivne trendove na tržištu rada u posljednje tri godine, navodeći da se smanjuje broj nezaposlenih.
“To je posljedica pozitivnih makroekonomskih kretanja u BiH, ali i primjetnog povećanja odlaska radne snage u druge države. Što se tiče podataka Agencije za rad i zapošljavanje, trenutno se oko 403.000 nezaposlenih lica nalazi na evidencijama što je u odnosu na isti period prethodne godine manje za 3,2 odsto”, rekao je Veselinović.
On je dodao da su tokom 2019. godine sprovedene aktivne mjere zapošljavanja putem zavoda i službi zapošljavanja u vrijednosti od oko 80 miliona KM, što predstavlja podsticaje za zapošljavanje oko 35.000 lica sa evidencije nezaposlenih.
Veselinović je napomenuo da, što se tiče odlaska radno sposobnih stanovnika u inostranstvao, Agencija za rad i zapošljavanje vodi evidenciju samo onih koji su otišli shodno sporazumima o zapošljavanju koje BiH ima sa drugim državama.
“Prema tim podacima, u Sloveniju je otišlo 14.000 lica, a prema sporazumu koji imamo sa NJemačkom o zapošljavanju medicinskih kadrova u 2019. godini je zaposleno 681 lice u toj zemlji. Očekujemo i u ovoj godini dalji pad broja nezaposlnih na evidencijama”, rekao je on.
Rukovodilac projekta “Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja” /ESAP dva/ Nand Šani pojasnio je da je predviđeno da “ESAP dva” traje naredne tri godine i da je cilj pomoći ekonomijama zapadnog Balkana da stvore bolje mogućnosti zapošljavanja u regionu.
RCC je regionalnu konferenciju “Zapošljavanje – nijanse sive na zapadnom Balkanu: regionalne perspektive o otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta” organizovao u okviru obilježavanja početka druge faze projekta “Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja” /ESAP dva/.
U okviru prve faze, sprovedene u periodu 2016-2019. godina, projekat je podržao šest ekonomija zapadnog Balkana u sprovođenju reformi iz oblasti tržišta rada, zapošljavanja i socijalne politike s ciljem povećavanja mogućnosti zapošljavanja za sve u cijelom regionu, navodi se u saopštenju.
Agencije
