Po odluci ustavnog suda BiH, grad Banjaluka je izgubio zemljište u centru grada vrijedno nekoliko desetina miliona maraka. Tako je spor, između preduzeća „Autoprevoz” i grada, okončan nakon 16 godina. Ko je odgovoran za izgubljeno zemljište u Banjaluci?
Zemljište stare autobuske stanice u strogom centru Banjaluke, na kojoj se nalazi parking, kao i zgrada Muzeja Savremene umjetnosti RS, odlukom Ustavnog suda BiH, nakon 16 godina dugog spora, u vlasništvu je banjalučkog „Autoprevoza”.
Ustavni sud je tako poništio presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci, kojom su gradu ranije bili dodijeljeni ovo zemljište i zgrada ove kulturne institucije, a na snazi ostavio presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci iz oktobra 2017. godine, koja ide u korist “Autoprevoza”, a prema kojoj se ugovor o zamjeni nekretnina između tog preduzeća i grada iz 1979. godine ne prihvata.
Aleksandar Petković, odbornik SDS-a u Skupštini grada Banjaluka, za ovakav ishod krivi trenutnu vlast i dodaje da ovo nije prvi put da grad gubi svoje zemljište.
„Što je njihova imovina? Zato što su nestajali razni papiri za koje niko nije sankcionisan. I znamo da to nije sudski registrovano. Grad Banjaluka, nažalost, gubi imovinu vrijednu, ne desetine, nego stotine miliona maraka.
Svako ko se prihvatio da bude i da predstavlja građane, odnosno vlast, nebitno u Banjaluci ili drugim opštinama on je odgovran za to. Ne možemo biti ja ili vi ili neko drugi odgovoran. Oni su mogli ovo da spriječe, mogli su da, prije svega, ako je nestao taj papir, ko je optužen za to? Ko je procesuiran?”, pita Petkovic.
Iz gradske uprave, međutim, za glavnog krivca smatraju Ustavni sud za kojeg navode da nakon slučaja sa poljoprivrednim zemljištem nastavlja udar na Srpsku, konkretno sada na grad Banjaluku.
Pitaju da li su i u ovoj odluci stranci donijeli odluku i poručuju da ona nije pravedna, te da u obzir nisu uzeti relevantni dokazi.
„Nije samo pitanje kompozicije suda, pitanje je šta radi ovaj sud, jer sad može da napravi, ne sad, već odavno neograničenu i nepopravljivu štetu radeći kao Vrhovni sud BiH. To naravno, odgovara Sarajevskom političkom krugu, jer kad nema OHR-a ona neko drugi treba da radi taj posao i da, kao što sam na početku rekao, preoblikuje Bosnu i Hercegovinu”, kaze prvi covjek Grada Banjaluka Igor Radojicic.
S druge strane, iz banjalučkog „Autoprevoza” kažu da će u narednom periodu, kao i do sada, sarađivati sa gradom i u partnerskim odnosima dogovoriti šta i kako dalje, bez velikih turbulencija.
„Mi smo, ovaj , dobili to i sad dalje nastavljamo dogovore, razgovore sa Gradom i ići ćemo u procesu tog završetka, tih dogovora, razgovora, ulaska u imovinu i ostalo”, kaze Dejan Mijic, direktor banjaluckog Autoprevoza.
Banjalučki „Autoprevoz” je 1968. godine kupio zemljište od „Željeznica Jugoslavije” za potrebe izgradnje autobuske stanice, a 11 godina kasnije grad Banjaluka sa istim preduzećem zaključuje sporazum o zamjeni nekretnina kojim se „Autoprevozu” u naselju Lazarevo daje zemljište za izgradnju nove autobuske stanice, a zauzvrat gradu pripada sporno zemljište u centru.
Međutim, ugovor između dvije strane nikada nije zaveden u zemljišno-knjižnu evidenciju Osnovnog suda u Banjaluci.
„Autoprevoz” je kasnije privatizovan, a u međuvremenu su iz arhiva, pod nerazjašnjenim okolnostima, nestali originali ugovora.
rtvbn.com
