Došao mi je čovjek na kućna vrata i rekao mi da hoće da kupi rakiju. Odmah sam uočio da nešto nije u redu. Otišli smo na terasu, iznio sam 0,7 litara dunjevače da proba, domaćinski. Lažno se predstavio, bio je to inspektor, što sam ja, zapravo, odmah i shvatio. Napisao mi je kaznu od 500 maraka.
Ovim riječima hladan tuš koji je osjetio na vlastitoj koži opisuje Nikola Zlojutro iz mjesta Gornjoselci, opština Kozarska Dubica, kojem je inspekcija pokucala na vrata zbog oglasa na internetu, a koji datira još iz 2018. godine.
“Mi u razgovoru nismo stigli ni do toga koja je cijena rakije. Nismo pričali uopšte o kupoprodaji. Ali ništa nije pomoglo. Ovo je apsolutni udar na selo. Kuca se na vrata malih proizvođača koji proizvedu rakiju za lične potrebe, za poklon ili prodaju od koje se niko ne može obogatiti. Svaki građanin Srpske zna da je litar rakije 10 maraka, te da se na kućnom pragu ne može napraviti basnoslovna zarada”, priča Zlojutro za “Nezavisne novine”.
Njegov primjer, međutim, nije usamljen. Kako nam je potvrđeno iz Inspektorata Srpske, u oblasti proizvodnje i prometa alkoholnih pića, vina i rakije u ovoj godini izvršeno je 105 inspekcijskih kontrola.
Od toga je, dodaju, u 20 slučajeva utvrđeno da su lica stavljala u promet vina i rakije, a da nisu imala rješenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske o ispunjenosti uslova za proizvodnju i upis u Registar proizvođača. Zbog utvrđenih prekršaja izrečene su novčane kazne u iznosu od 10.000 KM. Zašto?
“Fizička lica koja proizvode jaka alkoholna pića, rakiju, za vlastite potrebe, ne mogu ih stavljati u promet i prodavati”, kažu iz Inspektorata RS.
Dodaju pritom i da je alkohol akcizna roba, te da podliježe i obavezama definisanim Zakonom o akcizama.
“Zakonom o jakim alkoholnim pićima propisano je da djelatnost proizvodnje jakih alkoholnih pića, što obuhvata i proizvodnju rakije, mogu obavljati pravna lica i preduzetnici koji su upisani u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS”, ističu iz Inspektorata.
Kako su pojasnili, da bi pravno lice ili preduzetnik mogli da proizvode jaka alkoholna pića, moraju ispunjavati uslove u pogledu objekata, prostorija, opreme itd. Cilj je, dodaju, obezbjeđivanje kvaliteta i bezbjednosti konačnog proizvoda.
“Prije samog stavljanja u promet jaka alkoholna pića podliježu obaveznom laboratorijskom ispitivanju kvaliteta. Takođe, jaka alkoholna pića koja se stavljaju u promet moraju biti deklarisana kako bi potrošači imali uvid u sve relevantne informacije o proizvodu”, upozoravaju iz Inspektorata Srpske.
Republička poljoprivredna inspekcija, kako dodaju iz Inspektorata Srpske, kontroliše sve registrovane proizvođače jakih alkoholnih pića, kao i fizičkih lica za koja postoje saznanja da ih nelegalno prodaju.
“Fizička lica koja proizvode jaka alkoholna pića za vlastite potrebe ne mogu ih stavljati u promet. Zakonom je propisano da će kaznom od 500 KM do 1.500 KM biti kažnjeno za prekršaj lice koje izlaže, uslužuje i prodaje jaka alkoholna pića i destilat poljoprivrednog porijekla koje proizvodi za vlastite potrebe”, navode iz Inspektorata Srpske.
Lider voćara u Srpskoj smatra da je ovakva praksa nepravedna.
“Mislim da to nije korektno ni pošteno prema našim malim proizvođačima. Nema smisla ‘tjerati’ niti kontrolisati male proizvođače po selu koji ispeku 100 litara rakije”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
Nezavisne.com
