Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da su glavni ciljevi i prioriteti Programa ekonomskih reformi Srpske za period 2019-2021. godina povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede radi povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan ukupan javni sektor, obrazovni sistem i tržište rada prilagođeni potrebama privrede, te poboljšanje demografske pozicije Srpske.
Višković je rekao da su među prioritetima u Prijedlogu programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2019-2021. godina, koji se usvaja po hitnom postupku, istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija, kao i evropske integracije, regionalna i međunarodna saradnja.
-O Programu ekonomskih reformi sam govorio i u svom ekspozeu prije par dana i dobro je što su u njemu, između ostalog, vidljivi Srpska i njene institucije. U programu su sadržani srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, te sveobuhvatan program strukturnih reformi – rekao je Višković, obrazlažući ovaj prijedlog u Narodnoj skupštini.
On je pozvao poslanike da podrže ovaj prijedlog da bi do Nove godine bili usvojeni ključni dokumenti Srpske.
Višković je naveo da prethodno definisani ciljevi obuhvataju mjere na osnovu kojih će biti sprovođene i smjernice za politike koje su ranije usvojene, ali uz puno poštovanje ustavnih ovlašćenja svakog nivoa vlasti u BiH i nadležnosti institucija.
Riječ je, naveo je Višković, o ciljevima kojima se fokus sa fiskalnih politika pomjera na politike realnog sektora i strukturne reforme.
-S obzirom na to da se u toku 2018. godine očekuje rast privrednih aktivnosti u iznosu od 3,6 odsto, tako se i u narednom periodu predviđa privredni rast od 3,7 /2019./, četiri /2020./ i četiri odsto /2021./ kao rezultat daljeg rasta domaće tražnje, održivog nivoa izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija – rekao je Višković.
On je istakao da je planirano jačanje poreskih kontrola s ciljem smanjenja izbjegavanja plaćanja poreza i obima “sive ekonomije”.
-Planirano je da u oblasti poreskog sistema bude unaprijeđeno e-poslovanje, radi smanjenja troškova i cjelokupnog unapređivanja ove oblasti. U planu je i donošenje novog Zakona o porezu na dodatu vrijednost radi njegovog usklađivanja sa propisima EU i eventualne kompenzacije zbog smanjenja prihoda od doprinosa – naglasio je Višković.
On je dodao da će očekivani rast privredne aktivnosti u zemljama okruženja kroz održivu izvoznu tražnju omogućiti dalja pozitivna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i pozitivno se odraziti na rast i razvoj industrijske proizvodnje, posebno prerađivačke industrije koja je izvozno orijentisana.
-Osim toga, očekuje se dalji trend rasta energetskog sektora – naveo je Višković.
U prijedlogu Programa se navodi i da će razvoj industrije omogućiti veća investiciona ulaganja, kao i povećanje broja zaposlenosti, što će uz rast ličnih primanja omogućiti rast domaće potrošnje. Planirana investiciona ulaganja takođe bi, kako se navodi, trebalo da doprinesu ukupnom privrednom rastu.
Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2019-2021. godina izrađen je na osnovu metodologije i smjernica Evropske komisije.
Prema ovom prijedlogu, strukturne mjere Srpske su reforma tržišta energije i transporta, sektorski razvoj, poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, istraživanje, razvoj i inovacije i digitalna ekonomija, reforme u vezi sa trgovinom, obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada i socijalna zaštita.
Osnovni okvir za izradu ovog dokumenta su memorandumi o zajedničkim politikama i mjerama potpisani u decembru 2017. godine sa socijalnim partnerima, Smjernice za razvoj privrede koje je Vlada pripremala od aprila ove godine zajedno sa predstavnicima republičke Unije udruženja poslodavaca i Privredne komore Srpske i Program rada Vlade Srpske za mandatni period 2018-2022. godina.
Ove smjernice predstavljene su na konferenciji “Privreda Republike Srpske od 2019. do 2022. godine – dijalog za budućnost”.
Agencije
