Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Mirko Šarović izjavio je da insistira da na čelu prvog državnog zatvora u BiH bude predstavnik srpskog naroda, kako po rasporedu i pripada.
On je demantovao navode pojedinih medija da Savjet ministara u tehničkom mandatu opstruiše početak rada Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Vojkovićima, opštini Istočna Ilidža.
“Ne znam ko širi te dezinformacije, ali jedina istina je da insistiram da na čelu ove institucije bude predstavnik iz reda srpskog naroda”, rekao je Šarović.
Prema nezvaničnim informacijama, ministar pravde u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Josip Grubeša želi da upravnik zatvora bude Hrvat, dok Šarović insistira da to bude Srbin.
Grubeša je juče rekao da želi vjerovati da će pojedini članovi Savjeta, koji svojim djelovanjem održavaju status kvo, konačno promijeniti mišljenje i dati “zeleno svjetlo” za formiranje zatvora.
“Kada će zatvor konačno biti otvoren u ovom trenutku teško je reći. Mi ćemo iz Ministarstva pravde zatražiti da se ta tačka što prije ponovno nađe na dnevnom redu Savjeta ministara”, rekao je on.
On je podsjetio da su radovi na izgradnji Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera u BiH, završeni, a obavljen je i tehnički prijem, te je zatvorski kompleks u potpunosti spreman za prijem pritvorenika i zatvorenika u tehničkom, ali ne i u pravnom smislu.
“Zapravo, radi se o tome da Savjet ministara BiH treba donijeti odgovarajuće odluke, koje je Ministarstvo pravde predložilo krajem prošle godine i da se na taj način pravno utemelji institucija Zavoda i istovremeno ugasi Jedinica za implementaciju projekta njegove izgradnje”, pojasnio je Grubeša.
Prema njegovim riječima, krajem 2018. godine u više navrata te su se odluke nalazile na dnevnom redu sjednica Savjeta ministara BiH, ali su na prijedlog pojedinih ministara i skidane, te je tako nastupila blokada finaliziranja pravnog aspekta ovog zahtjevnog projekta, a samim tim i njegova dalja implementacija i operacionalizacija.
“Pojedini kolege ministri u Savjetu ministara BiH su se, iz njima znanih razloga, usprotivili razmatranju i usvajanju ovih odluka, a koje su ključne za dalje korake ka otvaranju prvog državnog zatvora. Nažalost, oni javno ne žele istupiti i reći zašto opstruišu ovaj projekt. Uže gledano, odgovornost je neupitno na tim funkcionerima, ali se u najširem smislu, bez svake sumnje, ovo pitanje mora posmatrati s aspekta zakona i onoga ko i po kojoj proceduri donosi odluke, pa u tom smislu i pitanje odgovornosti”, zaključio je on.
On je istakao da treba vrlo ozbiljno shvatiti upozorenje donatora da će zatražiti povrat sredstva u iznosu od 11 miliona evra koje su dali za izgradnju državnog zatvora, jer vlasti BiH smatraju neodgovornima.
Grubeša kaže da je Ministarstvo pravde BiH u stalnom kontaktu sa predstavnicima stranih investitora koji su u više navrata eksplicitno izrazili svoje nezadovoljstvo što zatvor još uvijek nije stavljen u funkciju.
Iako zatvor nije u funkciji, naveo je Grubeša, zatvorski kompleks potrebno je osiguravati, u zimskom periodu i zagrijavati, te se Ministarstvu pravde svakoga mjeseca ispostavljaju računi za struju, vodu, gas.
“Pored toga, Ministarstvo entitetskim zatvorima plaća svaki dan za čuvanje zatvorenika koji su sada smješteni kod njih, dok naš zatvor, zbog nečije samovolje ili nekih drugih njima znanih razloga, zjapi prazan. Sva ta sredstva neopravdano odlaze iz budžeta institucija BiH, tačnije rečeno uzimaju se iz džepova građana BiH”, istakao je on.
Revizori Kancelarije za reviziju institucija BiH su u dodatnom revizorskom izvještaju o projektu izgradnje državnog zatvora u Istočnom Sarajevu, objavljenom prije dva dana, nadležnim institucijama ukazali na potrebu da hitno rješavaju neophodna pitanja u vezi sa konačnom realizacijom projekta izgradnje tog zatvora i uspostavljanjem njegove funkcije.
Agencije
