Ustavni sud BiH trebalo bi da na dvodnevnoj plenarnoj sjednici koja počinje u četvrtak, 28. marta, razmatra zahtjev devet delegata u Vijeću naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 2 stav 1 Zakona o Danu Republike Srpske kojim se 9. januar utvrđuje kao Dan Republike Srpske.
Narodna skupština Republike Srpske u svom odgovoru na ovaj zahtjev traži da ga Ustavni sud BiH odbaci kao neosnovan.
Koordinator Tima za pripremu odgovora i učešće u odbrani povodom ovog zahtjeva Rajko Kuzmanović izjavio je ranije da je Ustavnom sudu BiH predloženo da se strogo drži pravnog pristupa, što je u stvari i njegova obaveza.
Član Tima Mile Dmičić rekao je da, zbog neargumentovanog zahtjeva i formalnopravnih razloga, postoji osnov da zahtjev bude odbačen.
“Republika Srpska je izvršila raniju odluku Ustavnog suda u vezi sa Danom Republike i time smo argumentovali svoje stavove u odgovoru”, naveo je Dmičić.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske na sjednici 22. decembra 2016. godine, donijelo je odluku kojom je utvrđeno da Zakonom o Danu Republike Srpske, koji je Narodna skupština Srpske izglasala 25. oktobra 2016. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Ustavni sud BiH razmatraće zahtjev Suda BiH za ocjenu kompatibilnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku sprovođenja posrednih izbora za tijela vlasti u BiH obuhvaćenih Izbornim zakonom BiH koje je donijela Centralna izborna komsija /CIK/ BiH 18. decembra 2018. godine.
Za ovu istu odluku CIK-a BiH predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto zatražila je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti.
CIK BiH usvojio je Uputstvo prema kojem su delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ birani shodno rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine prema principu da to bude najmanje po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat iz svakog kantona ukoliko su izabrani.
Krišto je ranije izjavila da smatra da je ova odluka CIK-a potpuno suprotna odluci Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na svim nivoima i suprotna Ustavu BiH.
“CIK nema, niti je imao osnov da donese odluku o tome koliko koji kanton daje delegata za Dom naroda FBiH”, rekla je Krišto.
Ustavni sud BiH razmatraće zahtjev 12 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti člana 395 stav 1 Zakona o parničnom postupku Republike Srpske.
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan pojasnio je za Srnu da je riječ o dva predmeta i da se oba odnose na entitetske zakone o parničnom postupku.
“Podnosioci zahtjeva smatraju da je suprotno nekim odredbama Ustava izjednačavanje pravobranilaštva sa ostalim učesnicima u parničnom postupku u pogledu obaveze plaćanja troškova parničnog postupka”, pojasnio je Mijan.
Prema njegovim riječima, osporavaju se odredbe kojima su utvrđeni troškovi postupka na način da i pravobranilaštvo, ukoliko je stranka koju zastupa učesnik u parnici, ima pravo na troškove postupka kao i svaka druga stranka, odnosno stranka koju zastupa profesionalni advokat.
Na dnevnom redu sjednice su izvještaji o radu i izvršenju budžeta Ustavnog suda BiH za 2018. godinu.
Agencije
