Vrlo važan aspekt u reformi pravosuđa BiH je prijava imovine sudija i tužilaca, ali ne samo da predate imovinske kartone i to je to. Tako nešto više neće biti moguće.
Ovo u intervjuu za Srpskainfo kaže šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler.
– Imaćemo pravnike, eksperte iz EU, koji će u 2020. zaista dolaziti i razmatrati imovinske kartone, da bi imalo smisla uopšte prijavljivanje i dostavljanje imovinskih kartona, jer sada nema. U društvu morate da imate konačnu instancu, jednog arbitra, i to može da bude samo pravosuđe. Zato u svakoj zemlji pregovori o proširenju počinju poglavljima 23. i 24. Isto važi i za BiH – kaže Satler.
Da li će EU bilo šta nametati u reformi pravosuđa u BiH?
To je jedna od opcija koja je razmatrana i u izvještaju Rajnharda Pribea. Ono što ćemo nastaviti da radimo je da vršimo pritisak.
U autorskom tekstu na svom blogu napisali ste da je vladavina prava pitanje ljudskog dostojanstva. Povjerenje građana u BiH u pravosudni sistem je na niskom nivou. Odakle treba početi?
Zaista je dobro pitanja odakle početi, pogotovo u sistemu koji je generalno loš. Pravosuđe je u lošem stanju u BiH. To nije nešto što se od juče pojavilo, to je proces koji je trajao i to je rezultat 15 godina urušavanja pravosudnog sistema u BiH. Poznato je da smo u novembru održali konferenciju o pravosuđu u Sarajevu, potom je objavljen izvještaj eksperta Pribea, tako da su vrlo jasni zaključci šta treba uraditi. Treba se fokusirati na ključne institucije, na VSTS. To je institucija koja je uspostavljena i postala je dio problema. Već godinama postoji Nacrt zakona o VSTS, imate i radnu grupu koja bi na tome trebalo da radi, a nije se sastala, što je neprihvatljivo. Očekujemo od Savjeta ministara da odlučnije djeluje po ovim pitanjima koja stoje; to je zakon o VSTS, zakon o sudovima u BiH. Treba nam i angažman građana, pristup odozdo prema gore.
Izvršni komitet SNSD je nedavno odbacio izvještaj eksperta Pribea o vladavini prava BiH. I nije to jedina partija u BiH koja tako misli. Da li očekujete takvu vrstu otpora u sljedećoj reformi pravosuđa?
Mislim da se može očekivati. Nisam naivan, radio sam na području Balkana posljednjih 20 godina. Sigurno je da će neki političari i određene političke stranke izraziti rezervu. Kao izabrani funkcioneri i političke stranke naravno da imaju izuzetno važnu funkciju u usmjeravanju glasača. Ali, imate takođe i one funkcionere od kojih očekujemo da djeluju. Hoćemo da vidimo konkretno djelovanje vaših izabranih funkcionera.
Kako biste ocijenili trenutnu poziciji BiH na putu evropskih integracija? Kakva je politička kondicija naših lidera?
Otvorili smo novo poglavlje između BiH i EU. Dakle, podnijeli ste aplikaciju za članstvo, mi smo izradili mišljenje, potom su prošle sedmice ministri EU razmotrili mišljenje i zatražili od domaćih vlasti da dalje rade na 14 ključnih prioriteta. Dakle, tu stojimo. To je prilika za vas, to je prilika i za novog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, koji je imao vrlo pozitivno izlaganje i ekspoze koji se fokusira na ekonomski put. Ono što mi se posebno sviđa, fokus je na unapređenju koordinacije različitih nivoa u BiH, što je bio permanentan problem u proteklim godinama. Držaćemo gospodina Tegeltiju za riječ i očekujemo konkretnu realizaciju od početka naredne godine.
Znate da u BiH ključne odluke donose politički lideri. Da li kod njih primjećujete želju da rade na ispunjavanju evropskih uslova?
Ne mogu reći da je vidim kod svih političara, ali isto tako bila ni greška reći ono što često čujemo, da su svi političari loši, korumpirani. To nije nešto s čim bih se složio. Ima političara koji razumiju težnje svojih glasača. Ljudi žele iskorake, a ako ih ne vide, onda napuštaju ovu zemlju.
Šta treba da se desi da BiH dobije status kandidata za članstvo? Da li je to samo završetak formiranja vlasti na nivou BiH, kako se moglo čuti nakon što je Evropska komisija objavila mišljenje o zahtjevu BiH?
Dozvolite da krenem s pozitivnim aspektom fomiranja vlasti u RS. Bili ste brzi; dva mjeseca nakon izbora imali ste i Vladu i Narodnu skupštinu, što je pozitivan primjer za cijelu zemlju. Sada konačno imamo predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Očekujem do kraja ove godine da cijeli saziv bude potvrđen, tako da imamo u potpunosti funkcionalnu vladu na nivou BiH, ali i parlament. U PS BiH su blokirani projekti u vrijednosti jedne milijarde, tako da nam je važno da se i te aktivnosti deblokiraju.
Što se tiče kandidatskog statusa, u EU nema ništa besplatno. Ako pogledate vaše susjede, Srbiju, Crnu Goru, nakon što su dobile mišljenje, imale su nekoliko prioriteta na kojima su radile i trebalo im je između dvije do četiri godine da dođu do naredne faze. Mislim da je realno očekivati da će za BiH biti isto. Treba da budemo fokusirani na 14 ključnih prioriteta. Neki od njih su izuzetno teški, poput provođenja presude Sejdić i Finci protiv BiH, za koju ne očekujem da će se riješiti preko noći. Ali, želimo da vidimo rješenja stvari koja se mogu riješiti. To zahtijeva dobru volju. Ako je vidimo, onda idemo u narednu fazu.
Da li postoji istinska želja Brisela za proširenje na Zapadni Balkan? Često se sumnja u to.
Politika proširenja je najuspješnija politika EU. Promijenila je kompletan evropski kontinent, milioni ljudi su izašli iz siromaštva, uspotavljena je vladavina prava u brojnim bivšim komunističkim zemljama. Sigurno se neće odustati od te politike. Mislim da u ovom procesu već u petom mjesecu naredne godine imamo samit u Zagrebu i mogli bismo imati novi kalibrisani proces, novu politiku pridruživanja.
Političari u BiH često kažu da EU pred nas postavlja uslove koje ni mnoge sadašnje članice ne bi mogle da ispune. Da li su kriterijumi isti za sve?
EU je uvijek u fazi učenja, organizam koji uči. Ako smo imali u prošlosti nekih grešaka, iz njih učimo. Vidjeli smo u proteklih 15 godina da nije bilo dovoljno fokusa na vladavini prava, na poglavlja 23. i 24. Neke zemlje su možda i prebrzo postale članice, što pravi problem i njima i samoj Uniji. Tako da u tom smislu uslovi jesu možda postali malo strožiji, ali takav vam je život. U konačnici, ako hoćete da postanete dio jednog kluba, onda prihvatate uslove.
Šta možemo očekivati od nove Evropke komisije? Da li će se bilo šta promijeniti u odnosu prema BiH?
Pogledajte izjave predsjednice Komisije Ursule fon der Lejen; akcenat je stavila na Balkan. Rekla je da Albanija i Sjeverna Makedonija apsolutno treba da dobiju zeleno svjetlo, jer su ga zaslužile. Sve su to pozitivna dešavanja. Očekujem da će evropske institucije fokus zadržati na ovom regionu.
Kako vam se čini odnos BiH prema migrantima?
Što se tiče nivoa građana, mislim da je odziv bio jako dobar, što je i razumljivo. Ljudi u ovoj zemlji znaju šta znači biti raseljeno lice i izbjeglica, iako ovi koje vidimo nisu u striktnom smislu definicije izbjeglice. Ali jesu migranti, riskiraju svoje živote, napustili su svoje domove. Kažem da rizikuju jer malim brodovima pokušavaju da se prebace na drugi kontinent. Troše hiljade evra; ne bi niko trošio toliki novac ako nema stvarne potrebe da napusti domovinu. Moram reći da smo pozdravili prihvat migranata, pogotovo u Bihaću, s tim što zaista nije pravedno da je taj dio BiH toliki teret preuzeo na sebe, preko 90 odsto. Od domaćih vlasti, pod jedan, očekujemo koordinaciju. Imamo zaista visoka očekivanja od novog Savjeta ministara. Druga stvar je ravnopravnija podjela tereta. Ne mogu Bihać i sada Kanton Sarajevo biti jedini koji igraju svoju ulogu. Pogledajte Srbiju, u kojoj su migranti smješteni po cijeloj zemlji. Oni imaju 20 relativno manjih prihvatnih centara od 300 do 400 ljudi, tako da nijedna regija ne trpi preveliki teret. Isto se može uraditi i u BiH.
Ali, vlast u Srpskoj ne prihvata smještaj migranata na teritoriji RS.
To zaista nije fer. Mislim da treba raspodijeliti teret. Ovo je jedna zemlja. Niko ne očekuje da će hiljade migranata da završi u Republici Srpskoj, ali jedan prihvatni centar od 300 do 400 ljudi bio bi dobar signal.
Može li se desiti da BiH postane zemlja migrantskih centara u kojoj migranti stalno pristižu, a ne mogu da odu, budući da je Hrvatska snažno zatvorila svoju, a time i evropsku granicu na ovom području?
Mislim da to nije moguće. Trenutno imamo između 7.000 i 8.000 ljudi. Za zemlju veličine BiH to bi trebalo da bude brojka kojom se može upravljati. Vidjeli smo i mnogo veće prilive migranata u drugim zemljama u ranijim godinama, tako da ne očekujem neki značajniji rast u BiH. Istovremeno, ako zaista i bude slučaj da granica na sjeveru sa Hrvatskom u očima migranata bude zatvorena, jer je njihova percepcija vrlo važna, oni se neće zadržavati u BiH. Otići će na neke druge rute, možda u pravcu Srbije.
Poruka građanima
Iako nisam dugo na ovoj funkciji, zaista se nadam i želim da 2020. godina bude godina napretka za BiH. Potrebno je da ima perspektive za građane i za mlade, da osjete ovu zemlju svojom, da osjete da je i oni takođe mogu oblikovati. Želim da iduća godina bude godina akcije i godina djelovanja. Hajde da zajedno djelujemo i radimo, poručuje ambasador Satler.
srpskainfo.com
