Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da predstoji duga, a vjerovatno i iscrpljujuća borba, ali da se BiH mora dovesti u red i pretvoriti u pravnu državu.
Cvijanovićeva je za Radio Beograd rekla da čak i iz EU imaju licemjeran stav da BiH sa ovim nivoom međunarodne supervizije i sa stranim sudijama ne može da bude legitimna, da se kreće ka EU i postane članica.
Ona je naglasila da strane sudije u Ustavnom sudu BiH definitivno umanjuju legitimitet i suverenitet same BiH.
Na pitanje šta će se desiti nakon roka od 60 dana, kada predstavnici Srpske u zajedničkim organima treba da podnesu izvještaj o zaključcima parlamenta Srpske o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je rekla da će, ako ne bude donesen zakon o prestanku mandata stranim sudijama u tom sudu, biti donesen određen drugi set koraka i mjera, o čemu sada ne može da govori.
– Vratićemo se u Skupštinu da izvjestimo, a već sada znamo neke moguće stvari o kojima ćemo izvjestiti. Imate bošnjačke političare koji kažu da neće izvršavati dejtonske obaveze i to ne nailazi na bilo kakvu osudu – napomenula je ona.
Razvlašćivanje
Cvijanovićeva je podsjetila na pokušaje da se ukine identitet Srpske, a sad se razvlašćuje i oduzima imovina, odnosno prešlo se na praktični teren koji duboko zadire u imovinska pitanja i služi za razvlašćivanje.
– Na to se mora reagovati političkim i pravnim sredstvima, što Srpska i radi. I tu nema ničega rušilačkog i avanturističkog. Imate pravo da u ime građana kažete da se nađu rješenja, ako nisu u skladu s Ustavom. Ako želimo da živimo u državi reda, a ne nereda, onda moramo imati pravnu sigurnost, a ne možemo ako institucije ne rade svoj posao u skladu sa Ustavom – ocijenila je predsjednica RS.
Iako Ustavni sud treba da bude najviše mjesto gdje se štiti ustavnost, Cvijanovićeva je otkrila da je nije iznenadila odluka da preknjiži poljoprivredno zemljište Republike Srpske na nivo BiH, jer već godinama donose odluke usmjerene protiv interesa Srpske, koje su suprotne Dejtonu i Ustavu.
– Mi nismo nimalo naivni i prepoznali smo što se dešava sa Ustavnim sudom, da on počinje ne samo da liči, nego i da biva ono što je u prošlosti bio visoki predstavnik – rekla je Cvijanovićeva i ocijenila da je Ustavni sud izašao iz svog mandata kada je rekao da se imovinska pitanja regulišu isključivo na nivou BiH.
Reforma pravosuđa
Ona je ocijenila da Bošnjacima ne odgovara reforma pravosuđa, jer bi se onda uklonili svi nametnuti neprirodni i vještački mehanizmi poput visokog predstavnika ili stranih sudija u Ustavnom sudu, koji rade njihov politički posao.
– Pokušavaju da nam suze prostor za kritiku i kažu da su to dejtonske kategorije. Jesu, ali niko nije dao pravo ni Ustavnom sudu BiH, ni visokom predstavniku da krše Dejton i dejtonski ustav – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da Parlamentarna skupština BiH može ući u proceduru da strane sudije zamijeni domaćim, ali da se to nikada nije desilo, jer su čuvali Ustavni sud kao oruđe da jednog dana preuzme ulogu visokog predstavnika.
Bošnjačke partije i Ustavni sud, napomenula je Cvijanovićeva, zajedno djeluju, a bošnjačke partije su već najavile neke druge zakone, te da se ništa više ne dešava “sa maskama i u rukavicama” već postoje otvorene političke prijetnje.
Apsurdne odluke
Cvijanovićeva je naglasila da uporno govori da reforma pravosuđa treba da bude sprovedena na ispravan, širok, pravedan, konstruktivan i zadovoljavajući način, ali da je pogrešno što je međunarodni faktor i bošnjački politički elementi smatraju za otimanje nadležnosti Srpskoj i prenošenje na nivo BiH.
Ona je ponovila da Republika Srpska želi profesionalno, politički nezavisno pravosuđe, ali se, čim se to kaže, odmah dobije i odgovor da se ruši BiH, te podsjetila na situacije u kojima se strane diplomate raspituju za neke predmete u Tužilaštvu, čak traže i njihovo pokretanje.
Cvijanovićeva je podsjetila na potpunu saglasnost najvećih partija srpskog i hrvatskog naroda da strane sudije moraju da odu i da situacija nije podnošljiva.
Predsjednica Srpske je ukazala na kontradiktorne odluke Ustavnog suda i apsurd da postupa drugačije po istim apelacijama u vezi sa imovinsko-pravnim pitanjima, te kao primjer navela da je u slučajevima apelacija Alije Izetbegovića i Sulejmana Tihića donio odluku da imovina pripada entitetima, kao i odluku da zemljište u distriktu Brčko pripada tom distriktu, a da se ta ista stvar sada osporava Republici Srpskoj.
Politički alat
Ona je napomenula da su Bošnjaci najavili da neće podržati zakon o Ustavnom sudu BiH, jer znaju da su stranci u tom sudu njihov politički alat, što više i ne kriju, kao i da je zastao razgovor o liniji razgraničenja između entiteta, jer Bošnjaci kažu da o tome neće da razgovaraju.
– Oni nisu spremni za dijalog zato što su uvijek bili ohrabrivani da ga ne prihvataju – ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da u tome vidi najveći deficit koji je Srpskoj donio međunarodni faktor, a najviše visoki predstavnik.
– Dovoljno sam dugo u politici da se sjećam vremena kada domaći političari postignu dogovor, a onda OHR razvaljuje taj dogovor – podsjetila je Cvijanovićeva.
Prijetnje sankcijama koje je poslije razgovora sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom Republici Srpskoj uputio ambasador SAD U BiH Erik Nelson, Cvijanovićeva je nazvala tipskom reakcijom, te pojasnila kako svi stranci uvijek ponavljaju da se odluke Ustavnog suda BiH moraju poštovati.
– Mi znamo da će se poštovati takve odluke u normalnoj državi, gdje normalno pravosuđe radi svoj posao, gdje nije pod uticajem nijedne političke, etničke grupe, stranaca, ali mi ovdje ne govorimo o takvom pravosuđu – upozorila je Cvijanovićeva.
Dejton
Ona je poručila da je za ljude u Republici Srpskoj najvažnija njena dejtonska kategorija sa svojim ovlaštenjima i nadležnostima, koja treba da živi politički, ekonomski, socijalni i drugi život, što je i početak i kraj kada je riječ o Dejtonu.
Cvijanovićeva je navela da je činjenica da su Republika Srpska i Federacija BiH zajedno napravile državu i da je Dejton uzeo u obzir ono što je postojalo.
– Republika Srpska je nastala prije rata, 9. januara 1992. godine. Odmah nakon toga je dobila svoj Ustav i funkcionisala efektivno prije ratnih sukoba. Međutim, oni pokušavaju da delegitimišu taj period. Sada kažu: “Ima samo Dejton i nema ništa osim Dejtona”. Upravo je to na liniji obračuna sa obilježjima Republike Srpske. I zastavu su htjeli da ospore, pa eto nije uspjelo i Dan Republike Srpske – 9. januar – podsjetila je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da u BiH postoji politička i životna frustracija dva naroda – srpskog i hrvatskog i svaki to ispoljava na svoj način, a da je stav bošnjačke politike da su superiorni.
Prema njenim riječima, to ukazuje da je “država mnogo bolesna” i da je malo toga ostalo od Dejtonskog sporazuma.
“Srpsku obnovile njene institucije”
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su Srpsku obnovile njene institucije, a da su je u mnogim vremenima spasili domaći investitori.
Cvijanovićeva je ukazala da se Republika Srpska s kraja na kraj spaja modernim saobraćajnicama, kao i da su u svim regijama izgrađene nove bolnice ili su započete određene aktivnosti.
Ona je navela da su domaći investitori u mnogim vremenima spasli Republiku Srpsku, ali njene institucije su nastojale da im olakšaju posao i život.
– Oni su sastavni dio ovoga što zovemo ekonomski patriotizam ili patriotski pristup Republici Srpskoj. Prema tome, oni su meni dovoljno važni. Naravno da treba otvarati vrata i da je dobro da imate strane investicije – rekla je Cvijanovićeva za Radio Beograd.
Na pitanje da li će politička kriza u BiH usporiti priliv stranih investicija i ekonomski se negativno odraziti na Republiku Srpsku, Cvijanovićeva je ukazala da strane investicije nikada nisu bile stvar kojima se mogla pohvaliti.
– Ako pravite sliku o jednoj državi da je nestabilna i slično, onda i ne možete očekivati da dolaze strani investitori. Druga stvar, tu je bilo i neke obmane – rekla je Cvijanovićeva.
Agencije
