Posvećenost SAD miru i stabilnosti u BiH je dugoročna, kod obje stranke, i ona nema veze s tim ko je u Bijeloj kući.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Erik Nelson komentarišući političke teze o “odlazećoj i dolazećoj američkoj administraciji”, te upitan kojoj od njih on pripada.
– Ako pobliže razmotrite politiku SAD u BiH i na Zapadnom Balkanu, mislim da među različitim administracijama postoji vrlo mala razlika. Prisutni smo u BiH i posvećeni ovoj zemlji i njenoj prosperitetnijoj budućnosti. To je činjenica – to je bilo tako 2016, a tako je i danas, 2020. godine. I dalje smo čvrsto opredijeljeni da pomažemo Bosni i Hercegovini na njenom evroatlantskom putu. Naša posvećenost je čvrsta i nepromijenjiva, nije u tome problem. Problem je u nepostojanju unutrašnjeg koncenzusa da se radi u korist BiH i njenih građana između ključnih političkih aktera u zemlji. Nama su potrebni partneri s kojima možemo raditi i pomoći da ova zemlja ide naprijed i ostvaruje konkretan napredak koji će ju odvesti u pravom smjeru i time doneti zasluženi prosperitet građanima – kaže Nelson.
U Republici Srpskoj je percepcija takva da je Ambasada SAD politički naklonjena Bošnjacima u BiH. Koliko je takav stav rezultat političkih poruka vlasti u RS, a koliko je rezultat konkretnih poteza vaših prethodnika, ambasadora?
To je pogrešna percepcija koju odmah moram opovrgnuti. SAD su postojan partner i prijatelj građana cijele BiH tokom posljednjih 25 godina. I dalje nastojimo pronaći načine na koje možemo dati svaku moguću podršku svakom građaninu BiH. Izuzetan primjer toga što radimo je naša pomoć tokom sadašnje pandemije koja je namijenjena građanima kojima je potrebna širom BiH, uključujući RS. USAID je donirao 1,2 miliona dolara BiH kao pomoć za njene laboratorijske sisteme, aktiviranje otkrivanja zaraze, podršku stručnjacima, poboljšanje prevencije i angažman u zajednicama. Pored toga, tokom proteklih nekoliko sedmica, NATO i Američka vojska izvršili su isporuku ključne medicinske i dezinfekcione opreme Ministarstvu bezbjednosti BiH, Oružanim snagama BiH, ministarstvima unutrašnjih poslova FBiH i RS, te lokalnim jedinicama civilne zaštite u Bijeljini, Tuzli i Brčkom. Ova pomoć samo je dio nekoliko donacija koje građanima BiH isporučuju saveznici u NATO, a koje direktno koriste i građanima RS i cijele zemlje.
Kakav je vaš politički odnos sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom? Da li njegovu politiku ocjenjujete kao prozapadnu, prorusku, probosansku ili kao prosrpsku?
Mi uvažavamo instituciju Predsjedništva. Gospodin Dodik je član Predsjedništva BiH, te ćemo, u tom kapacitetu, sarađivati s njim kao što uvijek sarađujemo sa članovima Predsjedništva. Nastavljamo razvijati naše odnose sa BiH, njena dva entiteta i institucijama, i zadovoljstvo mi je što mogu reći da su oni na svim nivoima jako dobri.
Kada bi vas iz administracije iz Vašingtona pitali za mišljenje oko mogućeg ukidanja sankcija Dodiku, šta biste im odgovorili?
Ovo nije pitanje na koje ja mogu dati odgovor. Sankcije i podizanje sankcija su rezultat konsultacija između različitih agencija Vlade SAD koje traju mjesecima, i nikada se ne podižu olako. Milorad Dodik je sankcionisan zbog protivljenja Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, narušavanja vladavine prava, i zbog toga što predstavlja značajnu prijetnju provedbi Dejtonskog sporazuma. Ove sankcije nisu olako ni nametnute, ne postoji nikakav određeni rok za njihovo preispitivanje, niti posebni uslovi koji bi doveli do njihovog podizanja. Da bi nečije ime bilo skinuto sa liste, potrebna je duga i nezavisna administrativna revizija u skladu sa propisima, a sve to nije predmetom javne diskusije.
Sastanci Predsjedništva BiH sa ambasadorima zemalja Kvinte, među kojima ste i vi, bili su ključni za postizanje dogovora o Programu reformi BiH, imenovanju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i nedavno o realizaciji 14 evropskih prioriteta za BiH. Zašto je to tako? Zašto je liderima u BiH za kompromis potrebna međunarodna pomoć?
Dok mi dajemo podršku BiH na njenom evroatlantskom putu, lokalni političari treba da preuzmu odgovornost za budućnost ove zemlje i počnu raditi na rješavanju problema i donošenju odluka koje su neophodne za napredak. Jasno i glasno smo pozdravili zaključak Predsjedništva i njihovu opredjeljenost da vode odgovoran proces u vezi sa glavnim stavkama u napredovanju u onome što predstavlja ključne prioritete u Mišljenju EU, a vezano je za jačanje demokratije, poboljšanje funkcionalnosti, vladavinu prava, reformu javne uprave i osnovna prava.
Takođe apelujemo na vlasti BiH da nastave koordinirano djelovati u borbi protiv pandemije COVID-19 s ciljem spašavanja ljudskih života i smanjenja rizika po javno zdravlje. Od ključne je važnosti da lideri u cijeloj BiH i dalje rade u ovom duhu u narednim mjesecima da bi se osigurale i adekvatne mjere za suočavanje sa društveno – ekonomskim posljedicama COVID-19. Za oporavak će biti potrebno vrijeme, stoga je potrebna brza reakcija koordinirana na nivou cijele zemlje. Napredovanje zemlje i njene privrede kroz reforme i pametna ulaganja sada je važnije nego ikada.
Kada smo kod Programa reformi BiH, Milorad Dodik je nakon tog sastanka u javnosti parafrazirao vašu izjavu iz Predsjedništva, rekavši da ste obećali da Program reformi neće aktivirati Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Da li je to tačno? Da li smo bliže potencijalnom članstvu?
Put BiH ka članstvu u NATO je cilj koji ima podršku SAD. Međutim, ovo je dugoročni cilj, a mi trenutno nismo fokusirani na pitanje članstva u NATO savezu koje dovodi do političkih tenzija u BiH. Fokusirani smo na rad sa partnerima da bismo ojačali odbranu i sigurnost BiH i pomogli joj da postane bolji partner NATO i SAD. Program reformi je dokument u kojem su navedene ključne reforme na koje BiH treba da se fokusira na svom daljem putu ka evroatlantskim integracijama, uključujući reformu odbrane. Jedan od najvrednijih dijelova ovog dokumenta je poboljšanje saradnje i partnerstva između BiH i Alijanse – pogledajte samo pomoć koju je NATO pružio građanima u cijeloj BiH tokom ove pandemije. Što se tiče aktivacije Plana za članstvo u NATO (MAP), BiH je pozvana da učestvuje u tom Planu 2010. godine, i od tada do danas ima status učesnika.
Metju Palmer je od ljeta 2019. specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan. Što se tiče SAD, koji su to nezavršeni poslovi u BiH za koje možemo da pretpostavimo da su u fokusu interesovanja gospodina Palmera?
Naša posvećenost BiH je nepromijenjena. Uložili smo puno u mir i sigurnost u regionu i nismo voljni gledati da se to osporava. Sjedinjene Države žele jaku, prosperitetnu BiH integrisanu u institucije Zapada. Zbog toga, borba protiv korupcije i promocija vladavine prava jesu i dalje najvažniji zadatak za BiH – to je egzistencijalno pitanje za Bosnu i Hercegovinu. Naročito tokom ove pandemije kada korupcija može značiti gubitak ljudskih života. U ovoj zemlji potreban je dokaz da se svi segmenti društva i svi nivoi vlasti bore protiv korupcije, a građanima treba pokazati da korumpirani pojedinci bivaju sankcionisani za svoja nedjela.
I dalje je od ključne važnosti da političari rade na jačanju, a ne na slabljenju, institucija i zakona bitnih za borbu protiv kriminala. Ovo podrazumijeva nezavisnost pravosuđa u BiH – političari imaju pristup imenovanjima na pravosudne funkcije, a povezani su i sa nekim sudijama i tužiocima. Međutim, potrebno je takođe da pravosuđe prizna da, koliko treba da bude nezavisno, toliko mora biti i odgovorno prema javnosti u čijoj je službi. Šteta je što, na primjer, za sudije u BiH trenutno ne postoji sistem provjere njihovih imovinskih kartona.
Imamo nekoliko dobrih partnera za borbu protiv korupcije – nevladine organizacije, hrabre novinare i ostale – ali, potrebno im je dati šansu i podržati ih u donošenju promjena. Podržavamo i nastavićemo podržavati institucije koje su profesionalne, oslobođene političkog uticaja i spremne da rješavaju problem korupcije. Ali, u tome će se uspjeti samo ako civilno društvo, mediji i građani budu zahtijevali pošten sistem koji kažnjava korupciju, a podržava one profesionalce koji svoj posao žele raditi korektno.
Već nakon Samita EU i Zapadnog Balkana čini se da je opet počelo da opada interesovanje za evropske integracije u BiH. Da li je evropska budućnost BiH stvarnost ili fikcija?
Evropska budućnost BiH je realnost, i tačka. Od lidera u BiH očekujemo da pokažu stvarni napredak na putu ka tom cilju, zbog čega smo i pozdravili nedavni zaključak Predsjedništva o provođenju reforme u vezi sa ključnim prioritetima koji su navedeni u Mišljenju EU. Vlasti BiH treba da daju prednost jedinstvu nad podjelama i pokažu liderstvo i odlučnost u poboljšanju situacije u zemlji. Put pristupanja EU je put povećanja nivoa funkcionalnosti institucija BiH i ponovnog sticanja povjerenja građana.
srpskainfo.com
