Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skuštine BiH nije danas u Sarajevu prihvatila Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koji predviđa da za sudije ovog suda budu birani isključivo državljani BiH.
Četiri člana Komisije bila su za (SNSD i HDZ), četiri protiv (SDA, SDP i DF) i jedan uzdržan (SDS) prilikom glasanja o usaglašenosti Prijedloga zakona sa ustavnopravnim sistemom, kao i glasanja o principima ovog zanokodavnog postupka.
Predlagači ovog zakona su poslanici Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.
Članove komisije o suštini ponuđenog prijedloga upoznala je šef Kluba poslanika SNSD-a Snježana Novaković-Bursać.
“S obzirom na potrebu da BiH obezbijedi vlastiti suverenitet koji je sadašnjim načinom izbora troje sudija Ustavnog suda, stranih državljana, ograničen, potrebno je, u skladu sa ustavnom mogućnošću, kroz donošenje odgovarajućeg zakona obezbijediti da Ustavni sud BiH u punom kapacitetu bude popunjen sudijama državljanima BiH koje bi birao organ BiH”, navela je Bursaćeva.
Prema njenim riječima, kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud trebalo bi da predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja.
“Radi dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristrasnog i profesionalnog rada sudija, jedan od tih razloga ima za cilj da se i u instituciji Ustavnog suda u kojima se nalaze strani državljani zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je i obaveza BiH u procesu evropskih integracija”, citirala je ona dio obrazloženja prijedloga.
Ustavno-pravna komisija utvrdila je danas usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH i principima Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, čiji je predlagač Savjet ministara.
Obrazlažući razloge za donošenje ovog zakona, predlagač navodi da su trenutno važeći zakoni o platama sudija i tužilaca doneseni 2005. godine od visokog predstavnika, i to kao set od četiri usaglašena zakona koji regulišu pitanje plata i naknada nosilaca pravosudnih funkcija na svim nivoima pravosuđa u BiH, pri čemu Zakonom o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama iz te godine nisu predviđene naknade na ime troškova prevoza, toplog obroka i odvojenog života.
Predlagač smatra da će uvođenje naknade za odvojeni život i naknade troškova smještaja u toku rada, te naknade troškova prevoza na posao i s posla stimulisati kandidate za pravosudne funkcije da apliciraju na pozicije van mjesta njihovog prebivališta.
Time će se omogućiti postizanje adekvatne nacionalne zastupljenosti nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, odnosno efikasnije popunjavanje sistematizacije i imenovanje kvalitetnog kadra.
Na ovaj način biće obezbijeđeno uživanje svih prava zaposlenih na nivou BiH, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Članovi Ustavnopravne komisije razmotrili su zahtjev Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom za ocjenom ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti životinja BiH i uputili ga u dalju proceduru.
Ovaj zahtjev uputila je grupa poslanika Predstavničkog doma koja predlaže da Ustavni sud utvrdi da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti životinja BiH nije u skladu sa Ustavom BiH, te da se navedeni zakon u cijelosti ukine.
Agencije
