Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, poručio je da bi drugačije savjetovao Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, da je on njegov advokat u procesu koji se protiv Dodika vodu u Sudu BiH.
“Rekao bih prvo samo svima izvan BiH, da ono nije normalan način kako se ljudi ponašaju ovdje i nije normalan stil kojim govori ovaj evropski narod”, rekao je Šmit komentarišući današnju Dodikovu izjavu o američkom ambasadoru te drugim članovima međunarodne zajednice.
Osvrćući se na optužnicu protiv Dodika, kazao je da ne želi da komentariše taj pravni slučaj, jer sud ima nadležnost, ali da se ne radi o političkom procesu, kako to tvrde iz Republike Srpske.
“Ali je poznato i u drugim zemljama da ukoliko se događa nešto što nije adekvatno, da se često brane time da je to politički proces. Ne, to nije politički proces. Nije Republika Srpska na sudu, nije BiH na sudu, radi se o Miloradu Dodiku i mora da prihvati da se radi o nepristrasnom pravosuđu i očekivao bih da to prođe nepristrasno. Ukoliko neko nije kriv, neka se proglasi nevinim. Ja sam i sam pravnik i nemojte za ozbiljno u obzir uzeti sve što na sudu čujete od odbrane. Ali da sam njegov advokat, dao bih mu drugačije savjete”, naveo je Šmit.
Imunitet
Odgovarajući na pitanja novinara, a koja su se ticala i novog zakona o imunitetu Republike Srpske, kojim je predviđeno i pravo na imunitet od odluka visokog predstavnika, ali i lica koja nisu imenovana za visoke predstavnike prema predviđenim odredbama, Šmit je poručio da su svi jednaki i da niko neće biti u mogućnosti da bude iznad pravosuđa ili nekog drugog.
“Ako neko misli da se proglašava imunim protiv bilo čega, moram reći da to neće imati uspjeha”, rekao je on.
Šmit je, nakon sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC) kazao i da treba da se radi na nezavisnom pravosuđu u BiH, uz poruku: “Ne dirajte Ustavni sud BiH”.
“Rekao sam vrlo jasno da ne diraju Ustavni sud BiH. Ako bilo ko smatra da će praviti sastav suda onako kako njemu odgovara, neka zna da nije u pravu. Ja pozivam oba entiteta da predlože kandidate za sud. Ovo je ozbiljno pitanje i ako želite da imate sud koji nije uspostavljen do kraja, onda nećete moći u EU. Sjećam se da smo u zemlji odakle dolazim imali sitauciju kada je sud donio presudu koja nije bila u skladu sa ustavom, ali niko, ni vlast ni opozicija nisy optuživali Ustavni sud niti tražili da se iz suda izbace sudije. Branićemo sud i sudije koje tamo rade”, poručio je Šmit.
Posao nije završen
Naveo je i kako njegov, ali i posao međunarodne zajednice u BiH nije završen, te da svi moraju da budu odgovorni u onome što rade, pogotovo kako je rekao, u vezi sa pričom o secesiji.
“To je retorika koja udara na proces pomirenja i razvoj ove zemlje. Naša namjera je da se poštuje Dejton i integritet BiH, a zajednički život u BiH je primjer zajedničkog života u Evropi. Bilo ko ko bude pokušao da ugrozi stabilnost ili suverenitet BiH to predstavlja jasnu opasnost za svu zemlju i njenu evropsku budućnost. Ističem da su EU i međunarodna zajednica spremne da štite ovu zemlju ukoliko to bude potrebno”, istakao je Šmit.
Imovina
Jedna od tema na sjednici PIC-a bila je i imovina. Šmit je poručio da je BiH jedina od bivših država Jugoslavije koja ovo nije riješila i da se to mora promijeniti.
“BiH kao da je voz koji čeka na stanici, jer su svi drugi donijeli odluke. Mi smo jedini koji još uvijek nemamo rješenje i to je prepreka koja onemogućava investicije, jer investitori pitaju da li je to regulisano ili nije. Dogovorili smo se na PIC-u da zajednički radimo na nivou parlamenta kako bi se ova tema pokrenula sa mrtve tačke, a međunarodna zajednica je spremna da pruži podršku”, poručio je Šmit.
Put ka EU
Dodao je da su svi pozvani na ispunjenje 14 prioriteta, sistemom “korak po korak”, te da je zadovoljan što stvari napreduju po tom pitanju.
Na pitanje -Koliko je tačno daleko BiH od Brisela?, kaže:
“Ne mogu mjeriti u metrima i detaljima ali osjećam da smo vrlo blizu da dođemo u vrlo važnu fazu. Jasno smo rekli da su pregovori daleko, ali da moramo raditi na tome da u kratkom vremenu ljudi, pogotovo mladi, svhvate da postoji neka vrijednost da ostanu u BiH, kao budućoj članici EU. Ova ideja da se koriste finansijski programi, mislim da moramo dati više da bismo dobili više. Što se mene tiče, mislim da nismo završili posao. Ne mogu reći neke datume”, dodao je Šmit.
Imenovanje
Na pitanje da li je on zaista zakonski imenovan za visokog predstavnika, jer nije potvđen od Savjeta bezbjednosti UN-a, odgovara:
“Pitanje nije da li je mene neko potvrdio ili nije, ja sam imenovan ispravno od Savjeta za implemntnaciju mira. Oni su dobili prijedlog od bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Ako postoje određene sumnje, onda pročitajte ono što je sekretarijat UN-a poslao gospođi Cvijanović”.
Nezavisne.com
