U vremenu kada javnih sredstva u kulturi nema dovoljno, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske je odlučio svoje aktivnosti sufinansirati i iz međunarodnih fondova.
Tako bi, ako sve njihove ideje budu odobrene, u ovu instiuciju u naredne četiri godine moglo da se “slije” preko million KM iz programa Kreativna Evropa, namijenjenih za realizaciju deset projekata.
O ovoj temi, planovima do kraja godine, “novoj normalnosti” i umjetnosti u doba korone razgovarali smo sa kustosom za programske i izložbene akte MSU RS Mladenom Banjcem.
Iza nas je turbulentnih nekoliko mjeseci. Kako je pandemija virusa COVID19 uticala na rad Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske? Izložba diSTRUKTURA je bila planirana da se desi u prvim danima pandemije?
Pandemija je uticala na život svih nas pa tako i na rad muzeja koji nisu mogli da vrše jednu od osnovnih funkcija, a to je da budu dostupni publici. Mi smo se adaptirali tako što smo ponudili niz digitalnih sadržaja preko naših socijalnih platformi, tako da publika nije ostala uskraćena. Ponudili smo naša kataloška izdanja u digitalnoj formi potpuno besplatno. Naročito izdvajam naše izdanje za djecu koje su naš dizajner Nemanja Mićević i ilustrator Dragoslav Malinić adaptirali u digitalnu bojanku za najmlađe.
Pored toga uključili smo se i u ICOM-ovu kampanju #museumandchill gdje smo nudili razne zanimljive sadržaje svjetskih muzeja. Uključili smo se i u projekat slovenačke umjetničke grupe Novi kolektivizam pod nazivom New World Order. Riječ je o umjetničkoj intervenciji koja je pored Banjaluke uključivala mnoge svjetske metropole poput Njujorka, Pariza, Londona,Tokija itd.
Što se tiče izložbe diSTRUKTURA Storylines samo otvaranje je prošlo bez publike i izložba je otvorena na simboličan način, nekom vrstom foto performansa. Tokom pandemije snimili smo video kao virtuelnu šetnju kroz izložbu, kako bi publika imala priliku da osjeti i vidi kako ova fenomenalna izložba izgleda. Nakon popuštanja mjera odlučili smo da produžimo trajanje izložbe do 12. juna kako bi publika mogla da nadoknadi izgubljeno.
Ono što možda nije vidljivo, a što je svakako značajno za Muzej je i rad na aplikacijama na projektima Kreativne Evrope u okviru poziva za Zapadni Balkan.
Šta nas u MSURS očekuje do kraja godine? Najavili ste rekonstrukciju dijela zgrade, a u planu je i izrada stalne postavke Muzeja.
Kao što je već najavljeno Muzej započinje veliku rekonstrukciju koja ne obuhvata samo građevinsku rekonstrukciju u smislu sanacije prostora Muzeja već i otvaranje novih sadržaja poput prve javne bilbioteke specijalizovane za umjetnost. U ovom trenutku se finalizuju sve zakonske procedure i nadamo se početku radova sredinom ovog ljeta.
Sljedeće godine Muzej puni 50 godina rada i u skladu sa tim želimo da pripremimo novu stalnu postavku u, nadamo se, obnovljenoj zgradi. Nova stalna postavka je projekat na kome se radi već dosta dugo i trudimo se da našu kolekciju prikažemo publici u skladu sa novim muzeološkim praksama i novinama koje će pružiti drugačiji pogled na našu zančajnu kolekciju.
Iako za javne ustanove u kulturi u Evropi i svijetu ovakav pristup nije nikakva novost, Muzej je među prvima kod nas odlučio da svoje aktivnosti sufinansira i iz međunarodnih fondova. Možete li izdvojiti najvažnije kvalitete koji su potrebni da bi projekat bio napisan, odobren i realizovan i vaša dosadašnja iskustva u ovoj vrsti finansiranja?
Osnova svakog dobrog i uspješnog projekta je dobra ideja, jako partnerstvo i sposoban tim koji to može da sprovede. Mi u proteklih par godina puno rada ulažemo na pribavljanje dodatnih sredstava kako bi Muzej ponudio što kvalitetniji sadržaj svojoj publici. Stekli smo određeno iskustvo i danas sa ponosom možemo reći da polako usvajamo ovaj način poslovanja, što se i vidi u rezultatima kada pogledamo naše redovne aktivnosti. Bilo da je riječ o infrastrukturnim ili programskim projektima oni svi za cilj imaju iste stvari – bolji muzej i kvalitetniji sadržaj za našu publiku, ali i umjetnike, jer naša misija je i razvoj umjetničke scene. Zato se trudimo da naši projekti uključuju što više partnera iz različitih sektora kako bi rezultat bio što bolji.
Važan dio ovih projekata su dobri partneri – s kim MSU RS planira saradnju u narednom periodu i koliko je teško za instituciju iz BiH da dokaže relevantnost i izbori se za podršku uticajnih partnera i finansijera?
MSU RS je prije svega morao da dokaže da je dobar i pouzdan partner. To smo učinili kroz naporan rad na nizu različitih projekata u prethodnih par godina. Danas smo već regionalno dobro pozicionirani i često dobijamo pozive drugih institucija za saradnju. Tako je bilo i u okviru tek završenog poziva Kreativne Evrope za Zapadni Balkan, gdje smo pozvani od strane najrazličitijih institucija i nevladinog sektora da se povežemo kao partneri, od Modne komore u Srbiji, Muzičkog festivala Ring Ring, nacionalne Galerije Slovenije, Muzeja tranzitorne umjetnosti, do Muzeja stripa u Angulemu u Francuskoj. Na 10 projekata partnerstva su različita, tako da ćemo probati da povežemo naš Muzej i lokalnu scenu sa partnerima iz sektora mode, filma, savremenog plesa, muzike, stripa, kretivnih industrija i mnogih drugih zanimljivih oblasti sa kojima se ponekad i mi prvi put susrećemo. Ovakvi projekti i partnerstva su važni, jer otvaraju mogućnosti za nove saradnje što dalje implicaira razvoj stručnih kapaciteta i kvalitetniji sadržaj za našu publiku.
Spomenuli ste čak teset projekata na kojma ste partneri. Možete li nam reći nešto više o kakvim projektima je riječ, kolika je ukupna vrijednost i šta će za vas, ali i domaću kulturnu scenu značiti kada/ako ih odobre?
MSU RS je u ovom periodu izolacije uspio da podnese deset prijava za ovaj program, gdje je ukupni očekivani fond preko milion KM, za period od 2021- 2024 godine, ukoliko sve aplikacije budu uspješne. Riječ je o programskim sredstvima koje za cilj imaju izgradnju kapaciteta i razvoj međusektorske saradnje, ali i osnaživanje mladih umjetnika i razvoj scene.
Projekti su raznovrsni i interdisciplinarni, a krajnji rezultati će da budu jačanje kapaciteta samog Muzeja, ali kroz angažovanje raznih aktera sa domaće kulturne scene i umrežavanje sa regionalnim i evropskim partnerima. Svaki projekat koji dobije sredstva direktno jača našu kulturu, emancipuje publiku i poziva je na učešće u aktivnostima. Svaki projekat koji dobije sredstva direktno jača našu kulturu, emancipuje publiku i poziva je na učešće u aktivnostima. Nadamo se da ćemo ovim projektima uspjeti da podignemo nivo saradnje i kulturne produkcije i otvaranjem novih partnerstava.
Kakvo biste ocijenili saradnju sa Deskom Kreativna Evropa i kancelarijom u Banjaluci, oko kog dijela posla ste sarađivali i koliko vam je bila značajna njihova podrška za uspješno apliciranje?
Bez podrške Deska Kreativna Eropa (DKE) i kancelarije u Banjaluci ne vjerujem da bismo mogli da pripremimo ovoliki broj aplikacija. Moram da pohvalim njihovu požrtvovanost, jer su nam pomogli u najgorim uslovima da pripremimo sve projektne prijedloge. Bez njihove pomoći i dostupnosti 24h dnevno u doba izolacije i otežanih uslova rada ne bismo uspjeli ni blizu da završimo ovoliki broj aplikacija. Moramo da napomenemo da naša saradnja sa deskom nije započeta sada, već ona traje već duži niz godina i želimo naglasiti da je DKE bio ključan podsticaj u usmjeravanju MSU RS ka novim mogućnostima finansijske i partnerske podrške. Svakako bih pozvao sve zainteresovane ukoliko planiraju da se ubuduće prijave na neki od poziva KE da svakako kontaktiraju desk, jer njihovi profesionalni savjeti su nešto bez čega je jako teško napraviti uspješnu projektu aplikaciju.
*Kreativna Evropa je program Evropske komisije za podršku i sufinansiranja projekata iz oblasti kulture i audiovizuelnog sektora. Desk Kreativna Evropa je koordinaciono tijelo ovog programa u Bosni i Hercegovini i aplikantima zainteresovani za apliciranje su na raspolaganju za tehničke i druge pomoći i možete im se obratiti u kancelarijama u Banja Luci i Sarajevu.
