Stradalima u Oluji služen parastos u Crkvi Svetog Marka

Region

Srbima stradalim tokom akcije Oluja je služen parastos u Crkvi Svetog Marka u nedjelju.

 

To je ujedno bila i prilika da se još jednom skrene pažnja na činjenicu da prognani Srbi i danas 24 godine kasnije, svoja osnovna, ljudska i imovinska prava u Hrvatskoj ostvaruju teško ili nikako.

 

Predsjednik Koordinacije udruženja izbjeglih i raseljenih u Srbiji Milan Žunić podsjetio je za Tanjug da se prognanim Srbima sistemski onemogućava povratak u Hrvatsku, obnova uništene imovine, pravo na penziju…

 

“Ne tražimo mnogo ni od Hrvatske ni od Srbije, od Hrvatske tražimo da nam ne otima ono što je naše – imovinu, penzije i stečena prava, Tražimo i pravo na povratak, na našu imovinu, slobodan život … i naknadu za uništenu, opljačkanu i otetu imovinu”, rekao je Žunić.

 

Prognani Srbi i od Srbije, dodaje, traže jednu “stinicu” – da stane iza legitimnih zahtjeva svojih građana i državljana i da se sistematski bori za prava Srba koja su ugrožena u Hrvatskoj.

 

Predsjednik Udruženja Zavičaj Nenad Abramović kaže da nijedno pravo Krajišnika nije ostvareno u potpunosti, da nadležni u Hrvatskoj čak ono malo prava koje zakon propisuje tumače kako im odgovora.

 

“Krajišnici su poput Feniksa, i bez obzira na teškoće nastavljau dalje”, rekao je Abramović koji je pozvao sve sunarodnike da povodom državnog obilježavanja godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja”, kome će prisustvovati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dođu večeras u Krušedol.

 

Cilj okupljanja je da se sjetimo svih žrtava, jer ako i jednog čovjeka zaboravimo ubili smo ga dva puta, rekao je Abramović i dodao da je cilj i da se iz svega izvuku pouke kako se takav zločin nikada ne bi ponovio.

 

U operaciji “Oluja” 1995. godine protjerano je oko 250.000 krajiških Srba, stradalo ih je više od 2.000, rekao je Žunić i dodao da se 800 ljudi i dan danas vodi kao nestalo.

 

“Oluja” je počela 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, odnosno Republike Srpske Krajine. Zbog toga su kolone izbjeglica danima u automobilima, kamionima, na traktorima i drugim poljoprivrednim mašinama pristizale u Srbiju i BiH.

 

Agencije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *