U Bjelorusiji je u februaru pronađena masovna grobnica sa ostacima više od 1.000 Jevreja za koje se vjeruje da su ih ubili nacisti.
Kosti muškaraca, žena i djece sa ranama od metaka na njihovim lobanjama nalaze se na gradilištu u gradu Brestu na poljskoj granici. Do sada je iskopano oko 600 kostura.
Gradska zvaničnica Ana Kondak je izjavila kako vjeruje da će broj žrtava preći 1.000.
Vjeruje se da su mrtvi žrtve holokausta nacista iz Drugog svjetskog rata, kažu zvaničnici. Žrtve su bile iz jevrejskog geta u Brestu, gdje je živjelo oko 28.000 oko 1941-42 godine. Poznato je da je oko 17.000 ljudi ubijeno u oktobru 1942. u blizini željezničke stanice Bronaja Gora, dok se pretpostavlja da su još na hiljade njih zaklano. Istorijski podaci govore da su Hitlerove snage naredile žrtvama da se skinu goli prije nego što je na njih pucano.
Do nedavnog otkrića ljudskih ostataka došlo je tokom kopanja temelja za novi luksuzni stambeni blok i trgovački centar, kažu gradski zvaničnici. Radovi na izgradnji su obustavljeni dok se posmrtni ostaci žrtava i dalje iskopavaju iz zajedničke grobnice.
Kondakova je javnosti saopštila šokantne detalje.
– Tokom tri nedjelje, svaki dan pronalazimo oko 40 zemljanih ostataka. Sada je ukupan broj oko 600. Koliko znamo, ovdje postoje dvije velike grobnice. Skoro smo završili s prvom. Nakon toga, eksperti će početi i sa drugom – rekla je ona.
Tim povodom se oglasio i guverner oblasti Aleksander Rogačuk, koji je izjavio da se neće dozvoliti da se išta gradi na kostima ljudi.
Lokalni izvještaji kažu da su ljudski ostaci pronađeni u jami dužine 20 metara, dubine oko 1,5 metara. U jednom izvještaju se navodi da su uključivali “muškarce, žene i djecu, kao i da su svi oni imali prostrijelne rane nastale pucanjem iz vatrenog oružja u predijelu lobanje.
Prema navodima, Rogačuk je održao sastanak sa predstavnicima jevrejske zajednice u Brestu i predložio da se ti ostaci ponovo zakopaju na groblju Severnoe. Ovo groblje već uključuje žrtve holokausta. Jevrejska zajednica je rekla kako zahtijeva da se tokom sahranjivanja prate religijski obredi.
Podaci govore da je samo 19 ljudi od 28.000 njih ostalo živo nakon što je geto u Brestu, koji je osnovan 16. decembra 1941., “likvidiran” u oktobru i novembru 1942. Jedne od rijetkih preživjelih, sestre Kats koje su ostale žive samo zato što su bile sakrivene na tavanu, ispričale su kako su čule rafale tokom masovnog ubijanja, pa i da su vidjele radnike koji su kopali grobove. U vojim opisima, one su evocirale jezive uspomene na riječi djece koje su molile svoje majke da ih metak pogodi što prije jer nisu više mogli da izdrže na velikoj hladnoći bez odjeće na sebi, pošto su svi prethodno morali da se svuku do gole kože.
U Brestu je pokrenuta peticija u kojoj se traži da se građevinski radovi trajno zaustave na mjestu masovnog ubistva, a da se na tom mjestu izgradi memorijalni centar. Za sada je inicijativu potpisom podržalo 492 ljudi, a čeka se i glas gradskih funkcionera.
(Blic)
