U Poznanju, u Poljskoj, 4. i 5. jula održana je šesta konferencija EU i zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa. Sljedeći samit će biti održan u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj.
Nije bilo mnogo očekivanja od Konferencije Zapadnog Balkana, koja je završena u petak u Poznanju. Signal koji je poslat zapadnom Balkanu: stiže novac za čekanje.
Tako je odobreno osam novih infrastrukturnih i energetskih projekata u iznosu od 700 miliona evra. Od toga su 180 miliona dodatna pomoć, a ostatak će sufinancirati vlade i krediti evropskih banaka.
Tri od ovih projekata odlaze direktno u Sjevernu Makedoniju koju je povjerenik za pregovore o proširenju Johanesa Han nazvalo “svijetlim primjerom” za cijelu regiju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je još jednom puna pohvalnih riječi za Sjevernu Makedoniju.
“Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija”.
Ona je “olakšana” jer je otvoren put za pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije u EU i NATO.
Ta zemlja je dobila i novu ulogu u berlinskom procesu: zajedno s Bugarskom, sljedeće godine preuzima predsjedavanje Balkanskim procesom.
“Velika nam je čast što ćemo kao kandidat za članstvo sada koordinirati složene projekte s jednom članicom EU”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev novinarima.
Srbija i Kosovo koče
A to nije lak izazov, piše Deutshe Welle. Provođenje projekata otežava posebno konflikt između Srbije i Kosova. Samit u Poznanju tu nije mogao donijeti ništa novog. Premijeri Srbije i Kosova su se ponovo uzajamno optuživali.
Na primjer, srpska premijerka Ana Brnbabić je rekla da zbog carina od 100 odsto koju je kosovska vlada nametnula na robu iz Srbije, i Srbija i Kosovo sada prvi put bilježe godinu s padom robne razmjene.
“To je takođe narušilo poverenje među zemljama u regiji”, primećuje Brnabić. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj, međutim, ne želi ukinuti carine i insistira da Srbija prizna njegovu zemlju.
Priznavanje diploma
Ipak, kako piše DW, jedna je dobra vijest iz Poznanja: priznavanje univerzitetskih diploma. Međutim zapadnobalkanski samit nije bio u stanju postići i to da budu priznate i niže stručne spreme, barem za neka visoko kvalifikovana zanimanja.
Ali čak i ovo malo postignuće ne pomaže, na primjer, ako građanima Kosova treba viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ili ako vozač kamiona provede sate na carini zbog nedostatka političke volje da se carinski punktovi spoje, žali sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju, Majlinda Bregu.
“Potrebno nam je više uspješnih priča, inače se samo možemo sastajati na samitima, ali nećemo biti u mogućnosti održati motivacijski plamen EU perspektive”.
Konferencija s predstavnicima vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije, kao i zemalja domaćina, Njemačke, Austrije, Francuske, Italije i Poljske, trebala bi ponovno biti održana sljedeće godine. Domaći će biti Bugarska i Sjeverna Makedonija.
I Hrvatska tokom predsjedanja EU sa svojom konferencijom
Hrvatska je ponovila svoju želju da tokom sog predsjedanja Evropskom unijom sljedeće godine potakne procese EU integracije zapadnobalkanskih zemalja.
“Zemlje jugoistoka Europe imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno u nekim zemljama EU, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele puno postupniji proces”, rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa”, zaključio je Andrej Planković, premijer Hrvatske.
On je ponovio da će i Hrvatska tokom predsjedanja održati konferenciju zemalja jugoistoka Europe i EU.
“Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako europska perspektiva ne ostane samo eufemizam”, rekao je Plenković.
Agencije
